1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko je prekršio sporazum, Turska ili EU?

6. mart 2020

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kaže da su granice prema EU otvorene pa izgleda kao da je sporazum između Brisela i Ankare o izbjeglicama propao. Ali ko je kriv? Koja strana se više ne pridržava sporazuma?

https://p.dw.com/p/3YyEP
Türkische und EU-Flagge in Istanbul
Foto: picture-alliance/dpa/T. Bozoglu

Posle dugih pregovora Angela Merkel je 18. marta 2016. ponosno predstavila sporazum o izbjeglicama između Evropske unije i Turskekoji je sklopljen „zajedno sa svih 28 zemalja članica i Turskom - u duhu širokog i zaista važnog partnerstva".

Danas, skoro tačno četiri godine kasnije, hiljade izbjeglica na tursko-grčkoj granici pokušava da uđe u EU. Turska se očigledno više na smatra obaveznom da poštuje sporazum - mada niko do sada nije zvanično najavio njegovo ukidanje. Zbog toga diplomate EU non-stop ističu da i dalje polaze od toga da Turska poštuje sporazum, kao i EU.

Međutim, iako se to ne čuje u zvaničnim izjavama, turska strana preko Tvitera često optužuje EU da se ne pridržava sporazuma. To naročito često radi turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu:

„Ni polovina od dogovorenih šest milijardi evra nije stigla do izbjeglica. Ništa od dobrovoljnog prihvatanja izbjeglica. Ništa od doprinosa bezbjednosnoj zoni", napisao je on 2. marta ove godine.

Evo suštine o 9. tačaka Sporazuma EU i Turske i trenutnog stanja stvari s tim u vezi.

Delegacija EU u poseti na grčko-turskoj granici i gleda kakve granate sa suzavcem se tamo koriste
Delegacija EU u posjeti na grčko-turskoj granici i gleda kakve granate sa suzavcem se tamo koristeFoto: picture alliance/dpa/Press office of the Prime Minister of Greece/D. Papamitsos

1. Svi ilegalni migranti koji iz Turske stignu do Grčke biće vraćeni u Tursku. Ilegalnim se smatraju oni migranti koji ne podnesu zahtjev za azil ili oni kojima je azil odbijen. Troškove vraćanja u Tursku snosi EU.

U poslednje četiri godine u Tursku je vraćeno samo oko 1.500 izbjeglica, mada je ih na grčka ostrva stiglo više hiljada. Razlog - sporost birokratije u Grčkoj.

2. Za svakog državljanina Sirije koji je vraćen u Tursku, po jedan državljanin Sirije koji već živi u Turskoj imaće pravo da legalno uđe u EU. Na taj način bi do 72.000 ljudi iz Sirije trebalo da dobije dozvolu da bezbjedno dođe u EU.

Evropska unija je iz Turske primila samo oko 7.000 izbjeglica iz Sirije.

3. Turska će preduzeti sve neophodne mjere da spriječi stvaranje novih morskih ili kopnenih ruta za ilegalnu migraciju iz Turske u EU. Ovo je ujedno i glavni cilj sporazuma - odvratiti ljude da dolaze putevima kojima dominiraju krijumčari ljudi.

Do prošle nedjelje, Turska je u velikoj mjeri blokirala izbjegličku rutu preko istočnog Sredozemlja - čime je ispunila ovu tačku sporazuma.

4. Čim opadne broj ilegalnih dolazaka, u Turskoj bi trebalo organizovati humanitarnu pomoć, a države EU bi trebalo da dobrovoljno prihvate izbjeglice.

Tačka četiri, dobrovoljna preraspodjela izbjeglica, zaboravljena je onog trenutka kada se osušilo mastilo potpisa na sporazumu. Spor oko toga - po kom ključu bi trebalo distribuirati izbjeglice - podijelio je Evropu, i zabrinuo Tursku.

5. Turskoj su obećane vizne olakšice od juna 2016. godine.

Plan o ukidanju viza za turske državljane nije uspio, jer Turska nije ispunila sve uslove koji se tiču vladavine zakona.

6. EU je obećala ukupno šest milijardi evra pomoći, u dvije jednake tranše do kraja 2018 - za aktivnosti i projekte zbrinjavanja izbjeglica unutar Turske.

Do sada je ugovorima dodijeljeno 4,7 milijardi evra, a 3,2 milijarde je već isplaćeno. Sredstva su ugovorno vezana i isplaćuju se direktno projektima i organizacijama za pomoć - a ne turskoj državi. Prema podacima Evropske komisije, tim novcem je finansirano više od 100 projekata od kojih koristi ima više od 1,7 miliona izbjeglica. Izgrađeno je oko 180 novih škola, a 650.000 djece je vakcinisano.

7. Proširenje carinske unije između Turske i EU.

8. Oživljavanje pregovora sa Turskom o članstvu u EU.

Obje ove tačku su i dalje na ledu i to veoma frustrira Ankaru. Prepreku za pomjeranje sa mrtve tačke, između ostalog čini i neriješeno pitanje podjele Kipra.

9. EU i Turska će sarađivati na poboljšanju humanitarnih uslova u Siriji, posebno u određenim oblastima u blizini turske granice, kako bi lokalni stanovnici i izbjeglice mogli da žive sigurnije.

S tim u vezi bilo je mnogo diplomatskih napora - ali je učinak bio mali ili nikakav. Situacija u ratnoj zoni Sirije je dodatno eskalirala i sada dovodi u pitanje cjelokupni sporazum o izbjeglicama između EU i Turske.

Zaključak:

Turska s pravom kritikuje, činjenica je da Evropska unija nije poštovala sve dogovorene tačke sporazuma o izbjeglicama sa Turskom. To se prije svega odnosi na politička obećanja, dok je isplata novca relativno korektna.

dr,ts,eu

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android