Ko je sljedeća domina?

Nakon Grčke i Irske, na red je došao i Portugal. Sa malom zemljom jugozapada Evrope pala je treća domina u dugom nizu prezaduženih zemalja evrozone. Portugal, nakon dugog oklijevanja, mora uzeti kredite od solventnih zemalja evrozone. Zemlja je pred bankrotom, komentariše Bernd Rigert.

Korak, koji predstavlja poniženje za nacionalni ponos i kredibilitet na finansijskom tržištu, došao je prekasno. Evropska unija pozivala je i ranije Portugal da uzme kredit za spasavanje. A svakim mjesecom, svakom nedjeljom, koliko je portugalska vlada odugovlačila, spasavanje je postajalo skuplje. Greške će Portugal sada morati samo duže otplaćivati.

Ko je sljedeći?

Scenario je uvijek isti. Prvo se nagomilavaju dugovi, onda se tone u kredite, pa onda kreću svađe vlade kao u Grčkoj, Irskoj ili Portugalu. I na kraju ostaje samo jedan izlaz - Fond za spasavanje!

Ko je sljedeća domina? Španija? Italija? Ili Belgija? Sada se mora djelovati na vrijeme, a ne kao u slučaju Portugala. Stoga bi Evropska unija na neki način morala da testira prezadužene zemlje, kako bi se konačno saznalo, kakva je situacija sa njihovim dugovima. Najprije treba izbaciti karte na sto, i reći kompletnu istinu o dužničkoj krizi, pa će spasavanje na kraju koštati znatno manje. No, vlade naravno bježe od ovog koraka, jer do sada je uvijek otkrivanje problema dovodilo do promjene vlasti.

Zato sada portugalskim biračima prijete drastične mjere štednje koje su povezane sa takozvanim "zaštitinim kišobranom". 5. juna ljutiti birači izaći će na birališta. I nema sumnje da će pobijediti konzervativna opozicija.

Evrozona se još batrga

Ministri finansija 17 zemalja evrozone sastaju se u petak u Budimpešti, kako bi razgovarali o dužničkoj i finansijskoj krizi. Portugal je sasvim sigurno na dnevnom redu. Ministri bi morali na kraju da razgovaraju i o restruktuiranju duga za Grčku, Irsku i Portugal. Jer, postaje sve jasnije da ove zemlje svoje nagomilane dugove, sa drakonskim mjerama štednje, neće moći da otplate. Niko ne zna do kada bi se jedno takvo restruktuiranje moglo izvesti i kakve bi to posljedice imalo na finansijsko tržište.

Privatni povjerioci, uključujući njemačke banke, upozoravaju na opasnost naravno, jer i oni moraju da plate dio računa. Ali, i njemački i evropski poreski obveznici će morati da plate, ne samo za takozvani kišobran za spasavanje već i komplikovani sistem Centralne banke koji podržava prezadužene države i njihove banke. Stotine milijardi evra su u međuvremenu prikupljene i akumulirane. Ali, dužnička kriza ide dalje uprkos svim evropskim samitima za spasavanje. Evrozona se još batrga.

Kriza u Evropi takođe utiče i na zemlje u razvoju. Evropska komisija je ove nedjelje zvanično potvrdila da svoje ciljeve i obećanu pomoć za razvoj u 2010. nije ispunila. Razlog je više nego očigledan: Finansijska i dužnička kriza.

Autor: Bernd Rigert

Priredio: Svetozar Savić

Odg. urednik: Jasmina Rose