Ko puno radi rizikuje infarkt

Gotovo svaki deseti uposlenik širom svijeta radi 55 ili više sati sedmično. Kada se to podijeli, ispada da on radi najmanje jedanaest sati dnevno. To je previše i čini ljude bolesnim, pokazuju rezultati prve globalne studije na ovu temu, koju su napravili stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne organizacije za rad (ILO) .

745.000 smrtnih slučajeva u 2016. godini

Oni su detaljno proučavali u kojoj relaciji su dužina radnog vremena širom svijeta i rizik od smrti usljed srčanih oboljenja ili moždanog udara. Prema rezultatima do kojih je došao epidemiolog Frank Pega iz Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, studija pokazuje da postoji povećani rizik za ljude koji provode radeći više od 35 ili 40 sati sedmično. „Otkrili smo da je 2016. godine, prema našoj procjeni, oko 745.000 ljudi umrlo od kardiovaskularnih bolesti jer su imali dugo radno vrijeme." Ovaj broj znači porast od 29 posto u odnosu na 2000. godinu. Time su najviše pogođeni ljudi srednje ili starije dobi koji su previše radili od sredine 40-ih i kasnije.

"Pretpostavljamo da treba da prođe desetak godina prije nego što ljudi praktično iskuse posljedice dugog radnog vremena", nastavlja Pega. Kućanski poslovi nisu ušli u statistiku. Za ovu analizu stručnjaci WHO i ILO skupili su podatke iz 2.300 anketa, napravljenih u preko 150 zemalja i rezultate iz gotovo 60 studija. Oni pokazuju da su učinci dugog radnog vremena na zdravlje u osnovi jednaki za žene i muškarce, ali smrt je posebno primjetna kod muškaraca – između ostalog i zbog toga što je u mnogim regijama svijeta posao u domaćinstvu još uvijek stvar žene a to nije zabilježeno u statistikama. Ljudi u zapadnom Pacifiku i jugoistočnoj Aziji, ali i u Africi i Južnoj Americi, rizikuju da dobiju oboljenja kardiovaskularnog sistema zbog previše posla, ističe Pega iz Svjetske zdravstvene organizacije. U Evropi i Sjevernoj Americi opterećenja nisu tako velika. "To zasigurno ima puno veze s činjenicom da u Evropi postoje posebno snažne smjernice o zaštiti na radu i da se radi na njihovom pridržavanju i nadgledanju."

WHO: Nijedan posao nije vrijedan rizika

I pored toga postoje vidni problemi. Tokom pandemije, na primjer, zdravstveni rizik mnogih se povećao zbog značajnih promjena u svijetu rada, koje se odnose na rad od kuće odnosno u kućnom uredu. "Naravno, da se može poći od toga da se radni tokovi pretapaju sa privatnim životom", naglašava Pega. Granice između radnog vremena s jedne strane i vremena koje provodite s porodicom i koje imate za opuštanje s druge strane, nisu jasne. Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna organizacija za rad pozivaju ljude da iznađu pravila koja služe zdravlju. Generalno, vlade, poslodavci i radnici trebali bi poduzeti mjere za zaštitu zdravlja zaposlenih. Nijedan posao nije vrijedan rizika od moždanog udara ili srčanih oboljenja, zaključuje generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus.

ARD-Tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu