1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko se u BiH boji NATO-a?

7. februar 2013

Analitičari smatraju da se ulasku BiH u NATO protive oni koji ne žele stabilnu i funkcionalnu državu. Zato se i odbija knjiženje vojne imovine na državu, što je uslov za aktivaciju MAP-a.

https://p.dw.com/p/17Zxd
Foto: Reuters

Da bi Akcijski plan za članstvo u NATO-u (Membership Action Plan - MAP) bio aktiviran, potrebno je da se na državu BiH uknjiže 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Definiralo ih je Ministarstvo odbrane, a potvrdilo Predsjedništvo BiH, kaže ministar odbrane BiH Zekerijah Osmić uoči posjete generalnog sekretara NATO-saveza Andersa Fogha Rasmussena Sarajevu ovog četvrtka (7.2.2013).

Sa jednog od ranijih susreta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i generalnog sekretara NATO saveza Andersa Fogha Rasmussena
Sa jednog od ranijih susreta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i generalnog sekretara NATO saveza Andersa Fogha RasmussenaFoto: DW

„Ispunjavanjem ovog uslova, a mislim da će to biti uskoro, od NATO-a ćemo dobiti zeleno svijetlo da otpočnemo naš Akcijski plan za članstvo“, kaže Osmić.

Koristi od ulaska u NATO su, prema riječima ministra Osmića, višestruke i ne odnose se samo na sigurnosna pitanja. „Iskustva svih zemalja u tranziciji govore da su, nakon ulaska u NATO, imale ubrzan rast spoljih investicija i ekonomije“, ističe Osmić.

Otpori u Republici Srpskoj

Prednosti ulaska u NATO su očite, no i pored toga ima otpora, posebno u Republici Srpskoj (RS). Predjedavajuća parlamentarne komisije za odbranu i sigurnost Dušanka Majkić smatra da nema političke volje da se taj posao završi. „Oni će (NATO) vjerovatno zahtjevati da se pitanje vojne imovine odvoji od ostale imovine, a stav RS-a je da se to ne odvaja zato što se nema povjerenja da bi se drugi dio ikada riješio“, kaže Dušanka Majkić.

BiH odavno vodi pregovore o ulasku u NATO
BiH odavno vodi pregovore o ulasku u NATO

Profesor odbrane i sigurnosti Nedžad Ahatović kaže da bi ulazak BiH u NATO „otvorio perspektivu za uspostavu trajne stabilizacije zapadnog Balkana. „Također, BiH bi u političkom smislu morala biti reformirana tako da se njeno ustavno-pravno uređenje prilagodi evropskim standardima koji su obavezujući za sve zemlje članice NATO-a“, kaže Ahatović.

Samo funkcionalna BiH može u NATO

Za Ahatovića je to ključni razlog što se političari iz RS-a još uvijek protive knjiženju lokacija perspektivne vojne imovine.

„NATO ne poznaje entitet, regiju ili pokrajinu kao partnera, niti bi dozvolio da entitet, regija ili pokrajina bilo koje zemlje članice samostalno provodi sigurnosnu politiku, mimo one utvrđene na saveznom nivou“, kaže Ahatović.

Ministar odbrane BiH Zekerijah Osmić podsjeća da je BiH i svojim zakonskim rješenjima opredijeljena za ulazak u NATO, te da se od ove zemlje očekuje transformacija u institucionalnom i političkom smislu.

Takva bi transformacija, kako tvrde analitičari, od BiH trebala stvoriti funkcionalniju državu, sposobnu da se prvenstveno brine za sopstvenu sigurnost, a potom, kao punopravna članica NATO-a, i za sigurnost drugih.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić