Ko sve profitira zbog upotrebe kasetnih bombi?

To je kao gađati vrapca puškom: Od vrapca u tom slučaju ne ostaje mnogo, ali je zato ogromna kolateralna šteta. Tako se može predstaviti efekat koji nastaje nakon upotrebe kasetnih bombi. Čak i onda kada se ovim „inteligentnim oružjem“, kako se kasetne bombe rado opisuju, pogode neki relevatni vojni ciljevi, prije je riječ o slučajnosti. 98 posto žrtava su civili. Civilno stanovništvo zapravo i jest cilj zbog kojeg se upotrebljavaju kasetne bombe koje djeluju čak i onda kada je rat odavno završen. Naime, bombe, koje nisu eksplodirale, godinama i desetljećima ostaju zakopane u zemlji i neprestano dovode do novih žrtava, među kojima su seljaci, djeca ili životinje.

Najveći ne prestaju

Kasetne bombe će od nedjelje (01.08.) biti zabranjene nakon što na snagu stupi Međunarodna konvencija koja zabranjuje njihovo korištenje. Pa, ipak zemlje koje spadaju u najveće proizvođače ove municije nerado se odriču svog vojnog preimućstva. Upravo zbog toga ni SAD, ni Kina, ni Rusija nisu potpisale ovu Konvenciju.

Između 1999. i 2003. godine na Kosovu, u Afganistanu i u Iraku ispaljeno je ukupno skoro milion kasetnih bombi zbog kojih i danas ljudi ginu. Dobit od proizvodnje kasetnih bombi je ogromna: preduzeća kao što su Textron, L3-Communications, Lockheed Martin ili Saingapore Technologies su i njemačkim bankama omiljeni klijenti i dokazano pouzdani investitori.

Sada bi stupanjem na snagu ove Konvencije trebalo biti zabranjeno i investiranje u proizvodnju kasetnih bombi, ali firme kao što su Allianz osiguranje, Deutsche Bank, Commerzbank, West LB ili Bayerische Landesbank ne žele izgubiti profitabilne poslove. Tako je Deutsche Bank, kako pokazuje Izvještaj o poslovanju 2009. godine odobrila američkoj firmi Textron kredit u visini pd 2.5 miliona američkih dolara. Kasetne bombe su i danas kao i ranije posao koji donosi sigurnu dobit, pa i za Deutsche Bank predstavljaju dobru zaradu.

Na potezu Tužiteljstvo

Konvencijom Ujedinjenih naroda, koja u nedjelju stupa na snagu, neće biti zabranjena samo proizvodnja, skladištenje i primjena kasetnih bombi, nego i investiranje i pružanje drugih vrsta pomoći u njihovoj proizvodnji. U Njemačkoj je ovo regulirano Zakonom o kontroli ratnog naoružanja, a za kršenje članka 20 koji se direktno odnosi na zabranu kasetnih bombi predviđena je kazna i do pet godina zatvora.

Dakle, najkasnije u nedjelju je vrijeme da djeluje Državno tužiteljstvo Njemačke: protiv Deutsche Banke, Allianze i njihovih partnera u drugim zemljama koje su potpisnice Konvencije o zabrani kasetnih bombi.

Autor: H. Jeppesen (Z. Ilić)

Odg. urednik: M. Smajić