Ko to koči njemački izvoz?
11. oktobar 2019
Uzroci stagnacije njemačkog izvoza su mnogostruki. Primjetna je povećana nesigurnost kod srednjih i velikih preduzeća koja je kontraproduktivna za ukupan razvoj privrede. Holger Bingman, predsjednik njemačkog Saveza za trgovinu na veliko, spoljnu trgovinu i uslužne djelatnosti (BGA) smatra da je u čitavom svijetu trenutno vidljiva eskalacija raznih problema koja je izazvala tu nesigurnost.
Jedna od njih se ogleda u problemima oko izlaska Velike Britanije iz Evropske unije. Zbog „Bregzita" će u Njemačkoj ove godine izvozni gubici biti veći za tri i po milijarde eura nego prošle godine, kaže Bingman, i dodaje da je moguća čak i veća brojka jer su mnoge britanske firme stvarale zalihe robe koje su dijelom potrošene nakon što je odlučeno da se datum izlaska pomjeri na 31. Oktobar.
„Zatezanje" sa velikim trgovinskim sporazumima
S druge strane, izvoz Njemačke u SAD i Kinu se čak povećao, ali nesigurnost stvaraju stalne prijetnje Vašingtona nekakvim novim dažbinama ili ograničenjima, što Bingman naziva „prljavom igrom". BGA je mišljenja da je jedna od stvari koja koči izvoz i činjenica da Njemačka još nije ratifikovala sporazum CETA. Riječ je o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i Kanade. Stvar je zapela još 2016. godine kada je odlučivanje o ratifikaciji tog Sporazuma prenijeto na nivo pojedinih država-članica umjesto da o njemu odlučuje Evropska komisija.
U Njemačkoj je taj Sporazum poslat na reviziju poglavlja o zaštiti investicija, i odlučeno je da će u trgovinske sporove između koncerna i država moći da se uključe i nezavisni sudovi i instanca za reviziju. Ipak, CETA u njemačkom parlamentu do danas nije ratifikovana, što BGA oštro kritikuje. Postoji i sporazum MERCOSUR-EU koji, međutim, nije odmakao dalje od faze formulisanja, i ko zna koliko će vremena proteći prije nego što se nađe u fazi ratifikacije. Sve su to smetnje koje, po mišljenju stručnjaka Saveza za trgovinu sada ozbiljno ometaju rast njemačkog izvoza.
Posebno je MERCOSUR-sporazum na meti stalnih kritika koje trenutno stižu iz Francuske i Austrije. BGA bi taj sporazum najradije potpisala odmah, jer je riječ o tržištu sa 270 miliona potrošača.
Klima… nije problem?
Postoje i primjedbe kakve iznose predstavnici pokreta štrajkova mladih „Petkom za budućnost" koje predvodi švedska aktivistkinja Greta Tunberg. Oni smatraju da mora da se prekine „bajka o stalnom privrednom rastu" koja se u suštini temelji na emitovanju štetnog ugljen-dioksida, sječi šuma i drugim postupcima koji „ugrožavaju klimu". BGA smatra da je tu u velilkoj mjeri u pitanju cjepidlačenje koje takođe ometa rast njemačkog izvoza.
Ako se njemački izvoz ne poveća, biće to kočnica njemačkog privrednog rasta. Holger Bingman smatra da je u takvoj situaciji loša okolnost i „velika težnja Nijemaca da štede iako kamate nikada nisu bile niže. Preduzeća štede, država štedi, a mogla bi da više investira u inrastrukturu, digitalizaciju i vještačku inteligenciju". Što stvari sa izvozom budu lošije stajale, taj oprez će biti veći, a to je sve nepotrebno, kako smatra ovaj stručnjak.
Prioritet, dakle, imaju CETA i MERCOSUR te prelaženje sa štednje na ulaganja i prije svega infrastrukturne projekte. U postupcima kao što je „Bregzit" BGA ne vidi budućnost, posebno ne bilateralnom sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini kakve već ima Velika Britanija. Te sporazume je, kako podsjeća Bingman, Ujedinjeno Kraljevstvo do sada sklopoli samo sa sedam zemalja, i to „reda veličine od Čilea do Farskih Ostrva".