Koliko Hrvatska ima katolika?

Na popisu stanovništva 2000. godine, čak 87 posto hrvatskih građana izjasnilo se kao katolički vjernici. Popisom stanovništva, što je počelo jučer (1.04.), utvrdit će se precizno ima li taj podatak i dalje uporište. Neki drugi podaci, naime, pokazuju kako se u Hrvatskoj broj katolika smanjio za šest posto. Za pojedine analitičare taj je podatak dokaz nadolazeće sekularizacije društva kakav je prisutan i u dijelu europskih država, napose onih na sjeveru kontinenta.

No, Goran Črpić iz Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve smatra da su takva predviđanja ipak pretjerana. S njim je suglasan i profesor Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Tvrde da su u svojim istraživanjima takve rezultate predvidjeli još 1998. godine te da se na njima vidjelo kako od 10 do 15 posto populacije ulazi u kategoriju „normalni katolici“. Riječ je o ljudima koji se nominalno deklariraju katolicima, ali ni jednim drugim pokazateljima ne ulaze u kategoriju vjernika.

Mladi protiv pobačaja i nevjere

Među mlađima generacijama sve je više onih koji odbacuju pobačaj, restriktivniji su u području spolnog morala te konzervativniji po pitanju bračne nevjere i razvoda. To je pokazalo najnovije istraživanje o stavovima mladih hrvatskih građana. Oko 40 posto mladih spremno je posvetiti se karitativnim i ostalim religijski motiviranim djelatnostima. Ipak nepristrani analitičari unutar crkvenih redova trezveno primjećuju neke značajke zbog kojih je Crkva sve manje samodovoljan autoritet za mnoge mlade katolike i zbog kojih su oni sve manje uvjereni da su crkvena pravila ujedno i Božja pravila, a crkvene strukture nužne za njihovo življenje kršćanske duhovnosti. Osim toga, postoji niz pitanja s različitih društvenih i bioetičkih područja na kojima se crkveno učenje ne pokazuje odgovarajućim zahtjevima vremena.

Tu se najčešće spominje odnos prema ljudskoj spolnosti i varijantama spolnog života poput homoseksualnosti, odnos prema predbračnom životu mladih i kontroli rađanja, odnos prema ulozi žene u Crkvi, itd. Ankete, uz to, pokazuju da je mladim katolicima visoko na listi prioriteta socijalna pravda za koju se crkvena hijerarhija rječito zalaže u svojim proglasima, ali nerijetko „zaostaje za visokoproklamiranim idealima u svakodnevnom životu i svojim djelima“. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj sve glasniji ateisti i agnostici, koji su uoči početka popisa stanovništva, pozivali građane da se izjasne onako kakao se osjećaju.

Ateisti i agnostici

Popis stanovništva dat će odgovor i koliko je ateista i agnostika u hrvatskom društvu, odnosno barem onih koji se ne libe tako izjasniti. Inače, najveća katolička zajednica nalazi se na američkim kontinentima gdje živi 13,6 posto svjetskog stanovništva i 49,4 posto ukupnog broja katolika. U Europi, po podacima Vatikana, živi 10 posto svjetskog stanovništva i 24 posto svjetskih katolika. U Aziji, najmnogoljudnijem kontinentu, udio katolika u njihovu ukupnu broju ostao je gotovo nepromijenjen povećavši se 2010. godine s 10,6 na 10,7 posto. Afrika u ukupnom broju katolika sudjeluje s 15,2 posto, a Oceanija s 0,8 posto.

Neinformirani kršćani

Prema istraživanju američkog instituta za ispitivanje javnog mnijenja Pew, ateisti i agnostici znaju više o religiji od bilo koje vjerske skupine. Slijede ih židovi i mormoni, dok su svi kršćani, i protestanti i katolici, na začelju. Osim iznenađujućeg ukupnog poretka, ispitivanje je pokazalo zapanjujući nedostatak osnovnih znanja kod praktičnih vjernika. Američki ateisti i agnostici uglavnom su ljudi koji su odrasli u vjerskoj tradiciji i svjesno od nje odustali, često nakon mnogo promišljanja i istraživanja, utvrdio je pomoćnik direktor za istraživanja Pew foruma Alan Cooperman. U Hrvatskoj, kao i ostalim bivšim socijalističkim zemljama, nevjerovanje se pripisuje utjecaju proklamiranog ateizma i socijalističkog režima u kojemu nije bilo mjesta za Boga.

Autorica: Gordana Simonović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić