Koliko je Balkan balkanski?

Brojne su predrasude o Balkanu na Zapadu, a jedna od njih govori o divljoj i nerazvijenoj regiji u kojoj ono što se u drugim zemljama naziva "političkom kulturom" u stvari uopće ne postoji. Tu se, navodno, prije razbijaju glave no što se razmjenjuju argumenti u raspravi. Ti klišei dobrim su dijelom zasnovani na ranijoj historiografiji. Desetljećima je prevladavo koncept nacionalnih karakteristika: tako se govorilo o "ponosnim Španjolcima", "uglađenim Austrijancima" ili - "divljim Balkancima".

Neprevladano nasljeđe komunizma

Vremena su se, međutim promijenila, danas se pokušavaju pronaći pojedini elementi koji sačinjavaju političku kulturu neke zemlje. Za zemlje jugoistočne Evrope to su primjerice doživljavanje države kao strane, nepovjerenje u institucije, nedovoljna efikasnost pravnog sustava ili pretvaranje političkih protivnika u ljute neprijatelje. Paušalizirati se ipak ne smije, naglašava Wolfgang Höpken, povijesničar sa Sveučilišta u Leipzigu:

„U svim tim kulturno-političkim pojavama ne radi se samo o osobinama tipičnima samo za Balkan. Neke se mogu sresti i u drugim južnoevropskim zemljama. Recimo u Italiji također imamo s jedne strane veliki značaj osobnih veza, a s druge strane nepovjerenje u državne institucije."

A slično je i sa primjerice baltičkim zemljama, prije svega kada se radi o još neprevladanom naslijeđu komunizma, naglašava Hoepken:

„Postoji mnoštvo oblika ponašanja u politici koji su posljedica raspada komunizma i uvođenja demokracije i tržišne privrede. To je zajedničko i Balkanu i drugim socijalističkim zemljama."

I balkanizacija Evrope

Ono što je međutim ključno za političku kulturu nisu toliko pojedini elementi koliko njihova mješavina - a na Balkanu je ona ipak specifična. Jedan od važnih sastojaka su pritom političke elite, smatra Anton Sterbling, sociolog iz Saske. Na mjesto starih su došle nove elite, s novim svjetonazorom...

„…ali tu postoji kontinuitet. One imaju isto porijeklo kao i stare elite, i uspinju se na vlast na isti način."

Sve zemlje jugoistočne Evrope nastoje se uključiti u proces evropske integracije, ali za to je potrebno provesti duboke reforme kako državnih institucija tako i čitavog društva. Evropa pruža za to dobre šanse, naglašava Sterbling:

„Postoje kolektivni procesi učenja, tome prije svega pomažu migracije i komunikacija. A na kraju će se promijeniti obje strane - i Evropa će se djelomice balkanizirati."

Autor: Zoran Arbutina

Odg. urednik: Zorica Ilić