Koliko je kineskih špijuna aktivno u Njemačkoj?

Napadima kineskih hakera nije pogođen samo Google. I njemačke kompanije su sve više na meti. Internet je olakšao krađu povjerljivih informacija. Žrtve najčešće ništa ne primjete. Sada su se u cijelu debatu uključili i kineski mediji.

Direktan povod je pogrešna informacija objavljena u kineskim medijima, po kojoj je Služba za zaštitu njemačkog ustavnog poretka objavila da sumnja da 30.000 kineskih studenata, naučnika i eksperata špijunira za kineske tajne službe. Njemački mediji, kad god imaju priliku, pišu o kineskoj špijunaži. List Handelsblatt, vodeći njemački ekonomski dnevnik, objavio je proteklog petka (15.1.) da njemačkim kompanijama i dalje prijeti velika opasnost da postanu žrtve kineskih špijuna. List se pozvao na organe sigurnosti u Njemačkoj.

Nije prvi put da list Handelsblatt upozorava na ovakve pojave, ali ovaj put je njegov članak naišao na poseban odjek. Kineski list Global Times citirao je njemački Handelsblatt i njegov članak istovremeno okitio pogrešnim i zbunjujućim detaljima. Tako je citirana Služba za zaštitu ustavnog poretka, koja predstavlja jednu vrstu tajne službe u samoj zemlji, koja je navodno objavila da sumnja da je 30.000 kineskih studenata, naučnika i eksperata u Njemačkoj u svojstvu špijuna u službi kineske tajne službe.

Regrutovanje špijuna

Tačno je da su njemački mediji izvještavali da kineske tajne službe pokušavaju stalno vrbovati studente, naučnike i eksperte koji se nalaze u Njemačkoj da budu takozvani špijuni-laici, odnosno neprofesionalni špijuni i da im pribavljaju informacije. Portparol Službe za zaštitu ustavnog poretka upozorava međutim na opasnost grubog pojednostavljivanja ovakvih izvještaja: „Kinezi predstavljaju najveću grupu stranih studenata, koji kao gosti borave u Njemačkoj. Kineski naučnici i praktikanti rade u mnogim firmama i naučno-istraživačkim ustanovama. Mnogi od tih tzv. neprofesionalaca osjećaju se posebno obaveznim prema svojoj zemlji, što kineske tajne službe iskorištavaju. Ali iz toga se, podvlačim, nikako ne može izvući generalni zaključak ili sumnja da svih 30.000 kineskih studenata, naučnika i eksperata špijunira za Kinu".

Odakle potiče citat po kojem je navodno 30.000 Kineza u Njemačkoj „u okrilju špijunaže"? Očito su novinari kineskog Global Times-a imali u rukama njemački magazin „Der Spiegel". U svom izdanju od kraja decembra ovaj magazin je pisao da bi kineske vlasti mogle baciti oko na 30.000 kineskih studenata, naučnika i eksperata i vrbovati ih kao potencijalne špijune. Još u ljeto 2007 je članak magazina Der Spiegel „Žuti špijuni" izazvao talas gnjeva i proteste u Kini.

Špijunaža u službi domovine

Brojka od 30.000 Kineza je procjena, izvedena na osnovu statističkih podataka. Trenutno u Njemačkoj živi 80.000 kineskih građana. Među njima je 30.000 studenata, naučnika i eksperata. Ali koliko njih je zaista u službi kineskih tajnih službi? Njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka nije navela nikakvu brojku, jer bi to bile špekulacije. Ali njemačke kompanije bi trebale imati više straha od nevidljivih hakera, nego od kineskih studenata i naučnika, smatra Matthias Gärtner, portparol Ureda za sigurnost i informatičku tehnologiju: „Opšta tendencija uvođenja tzv. elektronskih špijuna, bilo instaliranjem programa ili nekim drugim metodom putem interneta, raste. Situacija se zaoštrila u posljednjih nekoliko godina. To ima veze sa tehnološkim razvojem i prodiranjem IT-branše u sferu poduzetništva i privrede."

Mnoge njemačke kompanije često ne znaju da su na udaru špijunaže. Služba za zaštitu Ustavnog poretka smatra da su na polju elektronske špijunaže posebno aktivni kineski i ruski hakeri. Razlog tome je što ove zemlje imaju veliki broj državnih firmi i da im je, umjesto da ulažu u istraživanja i tehnologiju, najlakše, najbrže i najjeftinije pribaviti know-how uz pomoć tajnih službi.

Autor: Christoph Ricking/Jasmina Rose

Odg. urednik: Zorica Ilić