Koliko je solidarna Evropa?

Od kako je finansijska i dužnička kriza snažno zahvatila Evropu, šest od 17 zemalja eurozone dobile su novu vladu. U tri države će uskoro biti održani izbori, uključujući i Slovačku. Tamo se u utorak raspala vladajuća koalicija zbog spora oko proširenog Fonda za zaštitu eura. Vlada Italije sa Silvijom Berlusconijem na čelu nije više u stanju da funkcionira, ustanovio je predsjednik Giorgio Napolitano. U Francuskoj je predsjednik Nikolas Sarkozy izgubio većinu u Senatu. U proljeće mu predstoje izbori. Kriza sa eurom u Njemačkoj potresa i vladajuću koaliciju u Berlinu, sastavljenu od demohrišćanskih stranaka CDU i CSU i liberala FDP. Belgija ima tehničku vladu a u Nizozemskoj je na vlasti manjinska vlada. Samo u četiri zemlje eurozone: Luksemburgu, Austriji, Estoniji i Malti su odnosi političkih snaga stabilni. Dovoljan je jedan pogled na političku kartu zemalja članica eurozone da se vidi koliko je teško provesti neophodne mjere za spašavanje eura, kada se na samitima stalno pojavljuju novi šefovi vlada.

U Njemačkoj i Evropi ponovo mnogi političari i građani čekaju na čovjeka koji će jasno reći šta, kako i kuda. Ali takvu ličnost, koja zna u kojem pravcu u ova krizna vremena treba ići, teško je naći, smatra socijaldemokrata i ekspert za finansijsko-politička pitanja u Evropskom parlamentu u Briselu Udo Bullmann. "Među evropskim vladama je malo ličnosti koje su u stanju da preuzmu ulogu vođe i koje imaju hrabrost da izađu pred ljude i kažu: 'Moram provesti nepopularne mjere, ali tako mora biti. Moram prekoračiti granicu kako bi vam sutra mogao osigurati bolju budućnost. Premalo je političara koji to mogu", smatra Bullman.

I predsjednika Evropske Komisije Joséa Manuela Barrosa muči što Evropskoj Uniji nedostaje jaka ličnost da je vodi. Sama Evropska komisija je u dužničkoj krizi izgubila na uticaju. Jer, vlade zemalja članica su same usvojile fondove za spašavanje eura, mimo EK. Stoga se Barroso zalaže da Evropska komisija bude privredna vlada i da se ojačaju postojeće institucije. "Odgovor je jasan. Samo evropskim preporodom, sa više Evrope i boljim vođenjem Evrope možemo stvarati povjerenje - povjerenje u našu sposobnost da djelujemo."

Nisu samo platiše

José Barroso traži bolju koordinaciju ekonomske i poreske politike 17 država, članica eura. Insolventne države eurozone, koje su dobile najbolje ocjene od Rejting agencija kategorično se protive izdavanju zajedničkih obveznica zemalja, članica eurozone. To traže prezadužene zemlje.

" Ali Njemačka, Nizozemska, Austrija, Finska, Luksemburg i Francuska ne smatraju solidarnost samo jednosmjernom ulicom koja se odnosi na pružanje finansijske pomoći sjevera jugu. Njemačka i druge zemlje povećale su svoju konkurentnost i ne bi smjele sebe smatrati samo platišama, smatra demohrišćanin Markus Ferber, finansijski ekspert u Evropskom parlamentu.

Takva vrsta solidarnosti ne bi smjela uzeti maha. Jug Evrope se mora reformirati, uhvatiti se u koštac sa pritiskom konkurencije. Oni konkurentnost trebaju nadograđivati, a ne razgrađivati. Samo u takvom paketu može postojati solidarnost, inače će nam se desiti nešto strašno, što niko ne želi reći, naime da je to trajni transfer novca sa sjevera ka jugu. A to nije perspektiva za njemačkog poreskog platišu!", kaže Ferber.

Gdje je granica solidarnosti?

Evropska solidarnost ne smije ići tako daleko da siromašne zemlje kao što je Slovačka moraju pomagati relativno bogatim, izjavio je Richard Sulik, neoliberal i doskorašnji predsjednik parlamenta Slovačke. Grčka je bankrotirala i sama je za to kriva, smatra Richard Sulik. "Razmislite da li je slovačkom penzioneru solidarno reći, povećaćemo Vam PDV, da bi Grci mogli dobiti penziju od 1.200 eura. To je perverzna solidarnost. To sa soliodarnošću nema nikakve veze", ističe Sulik.

Zbog Sulikovog odbijanja da prihvati prošireni Fond za spasavanje eura raspala se slovačka vlada u utorak (11.10.2011). Ali i u Finskoj se mnogi protive EFSF-u i traže posebna prava. U Nizozemskoj je manjinska vlada ovisna od euro-skeptičnih populista. U Francuskoj desno radikalni "Front National" se u kampanji za predsjedničke izbore pozicionira protiv Evrope. U Njemačkoj, kkao pokazuju istraživanja javnog mnijenja, sve manje ljudi kažu "Da!" Evropskoj Uniji. Evropski zastupnik i demohrišćanin Markus Ferber smatra da njemačka kancelarka i francuski predsjednik ne smiju sami kovati velike planove. "Upravo tu nastaje nelagoda građana. U malim krugovima se dogovora nešto što ima ogroman odjek na zemlje. A tu unaprijed nema kontrole ni legitimnosti."

Oprost duga za Grčku, stabilizacija evropskih banaka, spasilački fond za Italiju i Španiju, to će biti rješenja koja će se morati usvojiti ako se želi održati eurozona.

Autori: Bernd Riegert / Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić