1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Koliko košta nuklearna nesreća?

17. mart 2011

Postoje osiguranja za skoro sve životne situacije. Jedino je skoro nemoguće osigurati se od posljedica nuklernih nesreća. Jedan od razloga je što se visina štete ne može procijeniti.

https://p.dw.com/p/R9iJ
Finansijske posljedice nuklearne nesreće su nesaglediveFoto: picture alliance/dpa

Finansijske posljedice jedne nuklearne katatrofe su toliko ozbiljne da u cijelom svijetu ne postoji niti jedno osiguravajuće društvo koje bi ih bilo spremno preuzeti. "Čak ni Njemačka zajednica za osiguranje reaktora (DKGV) iz Kelna, koja osigurava japansku nuklarnu elektranu do određenog dvocifrenog milionskog iznosa, ovaj put neće morati snositi troškove nastale štete", kaže šef ovog osiguravajućeg društva Dirk Harbruecker. On pojašnjava da štete izazvane zemljotresom ili cunamijem, osiguravajuće društvo ne mora pokrivati: „Mi smo u osnovi uključeni u rizike poslovanja u Japanu. Međutim, u osiguravanju imovine postoje pravila koja isključuju isplatu osigurane sume u slučaju zemljotresa, plimnih valova i erupcije vulkana.“

Zagarantovana odšteta

Njemačka zajednica za osiguranje reaktora (DKGV) pokriva štetu koja je nastala trećem licu zbog nesreće u nekoj nuklearnoj elektrani, do 256 miliona eura. Ukoliko je šteta veća od ove sume, vlasnik nuklearne elektrane garantuje za štetu svojom imovinom.

Flash-Galerie Gabriel sieht Tschernobyl als mahnendes Beispiel
Za štetu koja je nastala nesrećom u nuklearnoj elektrani u Černobilu, do sada niko nije platioFoto: picture-alliance / dpa

Na taj način je nastala jedna vrsta solidarne zajednice koju čine četiri operatera nuklearne energije u Njemačkoj. Jer, ukoliko je šteta veća od one koju operater može platiti, nadoknađuju je ostali proizvođači energije. Oni garantuju sumu do 2,5 milijardi eura. „U Njemačkoj država naprimjer djeluje samo sekundarno, dakle ako osiguravatelj ili operater nema više novca,“ kaže Dirk Harbruecker.

Nukelarna energija nije najjeftinija

U Njemačkoj do sada nije bilo značajnijih šteta, kaže Harbruecker.

Kada je došlo do nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine, nisu postojala takve vrste osigurnja: „Tada je još postojao Sovjetski Savez. Tamo nije bilo regulisano ko će u slučaju nesreće preuzeti odgovornost, na način koji to imamo danas. Ništa nije bilo osigurano. Sjećam se da smo u Njemačkoj prije mnogo godina platili malu odštetu, između deset i petnaest hiljada eura, ne znamo tačno za šta je to bilo.“

Iako u Njemačkoj još nije došlo do nuklearnih nesreća, organizacije za zaštitu okoliša poput Greenpeacea, smatraju da je nuklearna energija najopasniji oblik proizvodnje struje. I ne samo to: Nuklearna energija nije najjeftinijia. U jednoj studiji Greenpeace navodi da je korištenje atomske energije građane Njemačke od 1950. godine do danas, koštalo 200 milijardi eura.

Autor: Monika Lohmüller/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur. Mehmed Smajić