Kazna za Njemačku
9. juni 2020
Smije li Njemačka imati svoje interese i slijediti ih? Odgovor iz Washingtona je, čini se, jasan: samo uz blagoslov američke vlade! A ona prijeti da će uvesti sankcije evropskim kompanijama koje su uključene u izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2), koji je 96 posto već gotov. Podsjećanja radi, ovaj gasovod, koji vodi od Rusije do Njemačke a od tamo do drugih zemalja EU, prolazi ispod Baltičkog mora i zaobilazi sve druge zemlje.
Njemačka živi od izvoza. Njenoj industriji je potrebna energetska sigurnost. Zato njemačka privreda i vlada podržavaju izgradnju gasovoda. Vlada također pokušava otkloniti sumnje u ovaj projekat - posebno one koji dolaze iz Poljske ili Ukrajine - i sve to uklopiti u svoju politiku.
Bijelu kuću svi ti napori ne zanimaju. Predsjednik Trump svim sredstvima želi osujetiti ovaj gasovod. Američki ambasador u Berlinu je Richard Grenell. U međuvremenu je ovaj nediplomatski diplomata dao značajan doprinos bilateralnim odnosima dvije zemlje: 1. juna dao je ostavku i napustio Njemačku.
Drugi snažni agitator, koji se protivi gasovodu je Ted Cruz, ultradesničar i republikanski senator iz Teksasa. Čovjek kojeg neki partijski prijatelji nazivaju "otjelovljenjem đavola". Drugi kažu: Kada bi kojim slučajem Cruz teško povrijeđen ležao u američkom Kongresu, niko ne bi pozvao doktora. Teda Cruza već godinama sponzorira američka fracking-industrija. Ona u Evropi želi prodavati svoj gas. Njen problem je što je američki gas, zahtjevne proizvodnje, skuplji od ruskog. Washington se - ko bi to rekao za ovog bivšeg zagovarača slobodne tržišne ekonomije? – ustručava konkurencije. Lakše je zamahnuti štapom za sankcije.
To je politika, koju Trump naziva "America first". Pri tome on ne preže da naruši odnose s jednim od najvjernijih američkih saveznika. Javno hvali kancelarku Merkel. Ali i mediji i vladini dužnosnici kažu da su njihovi razgovori žestoki. Pri tome je kancelarka Merkel, za razliku od crnogorskog premijera kojeg američki predsjednik jednostavno pomjeri u stranu ako mu smeta ili stoji na putu, sazdana od druge vrste materijala. S Angelom Merkel tako nešto nije moguće. Ona se ne može ni zastrašiti. To, kako se čini, mnogo smeta Trumpu.
Povlačenje skoro trećine američkih vojnika
Sada je on želi kazniti za neposlušnost, tako što će ove godine povući gotovo 10.000 američkih vojnika iz Njemačke. Većinu Nijemaca to ne dotiče, sve dok zemlja nije izložena nikakvim vojnim prijetnjama izvana. Godinama su građani ionako kritikovali buku i zagađenje čovjekove okoline, koju su uzrokovale američke trupe.
Istinski strah od povlačenja američkih vojnika imaju gradonačelnici i predstavnici privrednih subjekata u mjestima i na lokacijama, na kojima su američki vojnici stacionirani. Amerikanci su prisutni u Njemačkoj, jer je to prije svega u njihovom vlastitom interesu (misije u Iraku i Afganistanu se kontroliraju iz Njemačke) i interesu NATO-a. Ako Trump sada povuče veći kontingent američkih vojnika, on prije svega nanosi štetu sebi i otuđuje SAD još više od Evrope.
Onaj, ko se posljednji smije, najslađe se smije a to je sada Kina. Svaki sukob unutar Zapada jača poziciju Pekinga u odnosu na Washington. Kako se Amerikanci trenutno ponašaju, teško da mogu da računaju na pomoć EU u trgovinskom sporu s Kinom. Naprotiv. Berlin od jula preuzima predsjedavanje Evropskom unijom. Kancelarka Merkel ne odustaje od sastanka šefova država i vlada EU s predsjednikom Xi Jinpingom - čak i ako je prvobitni datum sredinom septembra morao biti otkazan zbog pandemije korone. Neposredno prije američkih predsjedničkih izbora takav samit bi za Washington, naravno, bio provokacija. Trump ne bi bio pozvan. Kao posmatrač mogao bi o tome samo tvitovati.
Nada u izbore 3. novembra
Ako Trumpova administracija ne bude ponovo izabrana u novembru, odnosi između Sjedinjenih Država i Njemačke brzo će se normalizirati. Tim prije što Trumpov izazivač i demokrata Joe Biden razumije da i Njemačka ima svoje interese kao i pravo da ih slijedi.