1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Komentar: Stranci su neophodni!

Jens Thurau
18. decembar 2019

U Njemačkoj su stranci, koji su dolazili na rad, dugo bili vruća tema: Sada su iznesene neoborive činjenice, koje prisiljavaju Njemačku da se otvori, komentira Jens Thurau.

https://p.dw.com/p/3V0Mb
Deutschland ausländische Arbeitskräfte
Foto: picture-alliance/dpa/J. Wolf

"Toliko mnogo konsenzusa nikada nije bilo", izjavio je predsjednik Udruženja poslodavaca Ingo Kramer u ponedjeljak u sjedištu njemačke vlade. On je time mislio na konsenzus i složnost svih relevantnih političkih i ekonomskih snaga u Njemačkoj i da je ovoj zemljipotrebna stručna radna snaga iz inostranstva. I to ne samo iz članica EU, već i iz drugih zemalja. Do 2030. godine, saglasni su eksperti, Njemačkoj će nedostajati 6 miliona radnika. Već godinama dižu uzbunu prije svega zanatska udruženja. Njima trenutno nedostaje 250.000 ljudi.

Razlog tome je najprije to što Njemačka sve više "stari", odnosno sve je više starije populacije, koja ima sve duži životni vijek. Osim toga, zanati su za mlade u ovoj zemlji sve manje atraktivni a uz to spadaju u zanimanja koja su loše plaćena. Pored toga, njemačka privreda cvjeta i nalazi se u ekspanziji. Tako se potiho, činjenicama, okončava borba kultura u Njemačkoj, koja je odvijek imala apsurdne momente.

Izborni slogan "Djeca umjesto Indijaca"

Još prije 20 godina su konzervativni političari u Njemačkoj vodili izborne kampanje koristeći strah njemačkog stanovništva od dolaska radne snage izvana. Tako je u to vrijeme CDU-političar Jürgen Rüttgers, koji je poslije postao premijer Sjeverne Rajne Vestfalije, u jednom intervjuu rekao: "Umjesto Indijaca, na kompjuterima bi morala biti naša djeca!"

A onda se nije desilo ni jedno, ni drugo. Pokušaji dovođenja Indijaca u Njemačku, koje je poslije poduzimala njemačka vlada sastavljena od socijaldemokrata i zelenih, ostali su bez uspjeha. A ni njemačka djeca se nisu uspješnije obučavala na kompjuterima, posebne ne u školama.  

Suštinski razlog za ovakve čudnovate debate bio je taj što se njemački političari nisu usuđivali otvoreno reći ono, što je odavno bilo činjenično stanje a to je da je Njemačka odavno useljenička zemlja. 1960-tih godina, pa i ranije su počeli stizati Italijani, Turci, Portugalci i Grci. Namjerno su ih nazvali gastarbajterima - radnicima koji su bili samo gosti u Njemačkoj. Ovaj naziv je sugerirao da bi se oni jednog dana trebali vratiti u svoje zemlje. Oni to nisu uradili - ostali su, dobili djecu a sada i njihova djeca imaju djecu. Mnogi od njih nikada se nisu mogli osjećati kao kod kuće jer je nedostajala poruka da su oni trajno dobrodošli. To je dovelo do problema u integraciji, sa kojima se Njemačka danas susreće.

Njemačka se smatra samo djelimično atraktivnom

"Borba kultura" ostala je do danas, samo što se vodi na drugim frontovima: Ulogu neprijatelja stranaca preuzela je desno-populistička "Alternativa za Njemačku" (AfD), dok su se etablirane partije u zemlji udružile protiv nje. Zasluga je i razumne i pragmatične kancelarke Merkel što je svojoj Demohrišćanskoj uniji CDU izbacila iz glave narativ o opasnim strancima. Angela Merkel je odavno ubijeđena da Njemačka svoje blagostanje može održati samo uz dalje useljavanje stranaca.

Thurau Jens Kommentarbild App
Jens Thurau

Sada, nakon utvrđenih činjenica, moraju uslijediti djela: Od svih vodećih industrijskih zemalja Njemačka, zemlja sa najjačom ekonomijom u Evropi, zauzima mjesto na sredini ljestvice, kada se ljudima u inostranstvu postavi pitanje da li bi rado došli u Njemačku da rade. Birokratija bespotrebno otežava stvari a i plate su u drugim zemljama bolje. Nerijetko nedostaje tzv. "kultura dobrodošlice". I vijesti o ekstremno desničarskim i antisemitskim napadima odvraćaju potencijalne useljenike od dolaska u Njemačku. 

Sve više izbjeglica nalazi posao

Neovisno od neosporno utvrđenih činjenica da su ovoj zemlji potrebni useljenici kao radna snaga i dalje se vodi debata o izbjeglicama. Nakon što je talas izbjeglica zapljusnuo zemlju tokom  2015. i 2016. godine, došlo je do niza pooštravanja u oblasti dobijanja azila. Pri tome i novopridošli daju svoj doprinos u popunjavanju otvorenih radnih mjesta: U protekle 4 godine je skoro pola miliona izbjeglica našlo radna mjesta u Njemačkoj. U narednom periodu će i mnogi Britanci, šokirani zbog izlaska njihove zemlje iz EU, željeti doći u Njemačku - a mnogi od njih će i trajno ostati.

To će ovi zemlju trajno promijeniti - biće šarenija i više raznolika. Uprkos izlivu bijesa huškača iz redova krajnje desnice: Činjenice niko ne može osporiti i to je većina u Njemačkoj konačno shvatila.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android