Kompromis pod znakom pitanja

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše:

„18. februar 2008. godine bio je dan nakon proglašenja kosovske nezavisnosti. U jednim novinama tada je stajalo: ´Ubuduće će središte kosovskog konflikta biti oko Mitrovice.´ Tri i pol godine kasnije je ovo predviđanje itekako postalo stvarnost. Proglašenje nezavisnosti umnogome je doprinijelo uspostavljanju stabilnosti na Balkanu, ali konfilkt nije nestao. Spor oko carina između Srbije i Kosova nije ništa drugo nego nastavak srpsko-albanskog antagonizma na maloj sceni. U posljednjem činu radi se o tome ko će kontrolisati područje oko etnički podjeljene Mitrovice u kojem su nastanjeni Srbi.

Tači želi popularnost, Tadić u EU

Proteklih dana je uz posredovanje njemačkog generala Erharda Bilera postignuto prelazno rješenje u 'carinskom sporu'. To rješenje sastoji se od jedanaest tačaka. Kosovska strana smatra međutim da prvi i odlučujući uslov nije ispunjen. Riječ je naime o uklanjanju uličnih blokada koje su postavili kosovski Srbi na sjeveru podijeljene zemlje. Srpski pregovarači su u kasnijim odvojenim pregovorima pristali na ispunjavanje ovog uslova ali su se tome suprotstavile srpske lokalne vođe.

Ipak, nekolicini lokalnih političara dugoročno gledano, neće poći za rukom da spriječe dogovor koji su postigli Beograd, Priština i Kfor- iako su se takve stvari već dešavale na Balkanu. Realnije je međutim da će barikade prije ili kasnije biti uklonjene i da će prelazno rješenje stupiti na snagu. Za kosovsku vladu to bi bio djelimičan uspjeh. Svi sudionici moraju međutim odlučiti da li uopšte žele rješenje. S obzirom na postojeće napetosti između Beograda i Prištine, svaki spor se pretvara u politički. Hašim Tači je svoje specijalne snage poslao na granične prelaze vjerovatno zbog toga što mu je bio potreban unutrašnjo-politički uspjeh s obzirom na konstantno opadanje popularnosti. Srbija s druge strane sebi trenutno ne može priuštiti neuspjeh zato što ne želi propustiti priliku da na jesen dobije status kandidata EU“, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Nova kriza novih razmjera

Isti list bavi se i krahom na svjetskim berzama. Nakon što je rejting agencija Standard & Poors u svojim procjenama umanjila kreditnu sposobnost SAD-a, finansijski ekperti su prognozirali početak kraja super sile. Te prognoze su smatra autor lista FAZ pretjerane:

„Kratkoročni i dugoročni planovi će ovako izgledati: konsolidiranje, štednja, smanjenje duga. Naravo da su najnoviji sporovi nosili predznak ideološke tvrdoglavosti. Ali, tako funkcioniše politika u Vašingtonu u trokutu koji čine predsjednik, Senat i Zastupnički dom. Politički sistem je osmišljen tako da oteža donošenje odluka, pogotovo ovako politički teških. No to ipak nije nemoguće. Stoga se treba nadati da će umanjivanje kreditne sposobnosti dovesti do otklanjanja političke blokade u SAD-u“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

List Sueddeutsche Zeitung to vidi drugačije jer ne vjeruje da će Kongres preko noći odobriti usvajanje sveobuhvatnog paketa mjera štednje i povećanje poreza, što su preduvjeti za uravnotežen budžet SAD:

„Više postoji opasnost da se politički akteri u sljedećoj fazi krize odreknu i preostalih zajedničkih stavova i počnu isključivo raditi jedni protiv drugih. Američki Kongres je tu samo nagovijestio šta se može desiti ukoliko se politički tabori počnu boriti za svoj opstanak. U SAD-u gdje će se sljedeće godine birati predsjednik, Barack Obama ne može očekivati ustupke svojih političkih protivnika. Oni ga žele politički uništiti. Sada se radi o borbi za politički opstanak, borbi za mandate, većine, sljedećeg predsjednika. Kompromisi u tome samo smetaju", piše Sueddeutsche Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Zorica Ilić