Konačno i jedna dobra vijest iz Atene

"Pod visokim pritiskom" u Ateni grčka vlada raspravlja s bankarima oko modaliteta oprosta većeg dijela grčkog duga. Tako svjetske agencije prenose atmosferu s lica mjesta. No, konkretnog rezultata još uvijek nema. Pregovori se nastavljaju i tijekom vikenda, promatrači očekuju skori dogovor - iako još nije jasno hoće li financijski instituti pristati na grčka potraživanja.

Jedan glasnogovornik Međunarodnog udruženja banaka (IIF) u subotu (21.01.) je u ranim jutarnjim satima potvrdio da će "u djelo doista biti provedeni elementi još neviđenog dragovoljnog oprosta dugova". Prije toga su grčki premijer Lucas Papademos i njegov ministar financija Evangelos Venizelos šest sati pregovorali sa šefom IIF-a Charlesom Dallarom.

Nakon te runde razgovora, iz Atene se mogu čuti poruke poput ove: "Sad se odlučno mora pregovarati kako bi se postigao povijesni ´deal` i Grčku stabiliziralo". Nekoliko grčkih medija u subotu (21.1.) javlja da pregovori napreduju. Još je doduše otvoreno hoće li veliki vjerovnici, prije svih hedge-fondovi, pristati za zahtjeve Atene. Nesuglasica ima i oko kamatnih stopa za nove grčke državne obveznice - koje bi trebale "zamijeniti" stare, već izdane.

Grčki tisak pretpostavlja da bi se pismeni dogovor, odnosno pismo namjere (Memorandum of Understanding) mogao potpisati najkasnije u ponedjeljak. Taj dokument ipak ne znači da je naporna faza pregovora oko budućnosti prezadužene zemlje definitivno okončana. Proces oprosta (dijela) nacionalnog duga je kompliciran.

Dug i kompliciran proces

A hoće li biti i uspješan, to ovisi o tome koliko će banaka i drugih vlasnika grčkih obveznica doista sudjelovati u "igri", te koliko se novca žele odreći. Spominjala se svota od ukupno 100 milijardi eura.

Dragovoljno odricanje privatnih vjerovnika od potraživanja prema Grcima je odlučujući faktor za drugu fazu "spasa" Grčke. A to je program pomoći od 130 milijardi eura Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda koje će u smjeru Atene "poteći" tek kad se dogovori oprost duga.

Privatni vjerovnici će, kako je predviđeno, svoje postojeće obveznice zamijeniti za "nove", pritom odustaju od dijela nominalne vrijednosti tih papira i ubuduće pristaju na očekivane niže kamatne stope. Financijeri (države) iz eurozone navodno zahtijevaju kamate ispod 3%.

To je relativno malo za jednu zemlju slabog boniteta kao što je Grčka. Ali očito i jedini put izlaza iz krize. Svaka viša kamatna stopa bila bi valjda pogubna za Grčku i Grčka se vjerojatno nikada ne bi mogla sanirati.

Bankama je spomenuta kamatna stopa preniska. I ne žele ju prihvatiti. Njihov argument: tako niske kamatne stope nikoga neće motivirati da se dragovoljno odrekne dijela potraživanja.

Autor: Srećko Matić (dpa/ap)

Odg. urednica: Zorica Ilić