Kontroverzni video nadzor
1. novembar 2019
Njemački ministar unutarnjih poslova je bio oduševljen: "Sistemi su na impresivan način pokazali da je moguća široka upotreba", rekao je Horst Seehofer u oktobru 2018. godine. I dalje: "Rezultati pokazuju da tehnika prepoznavanja lica može znatno pomoći našim policajcima u svakodnevnom radu. "Seehoferova euforija se odnosila na pilot projekt prepoznavanja lica proveden na berlinskoj željezničkoj stanici Suedkreuz koja predstavlja veliko putničko čvorište. Ovdje osim vozova, koji saobraćaju unutar zemlje, dolaze i vozovi koji voze u inozemstvo.
Na ovom željezničkom čvorištu, na kojem su smještene i brojne prodavnice, 300 dobrovoljaca je dozvolilo da skoro godinu dana budu praćeni video kamerama na njihovom putu ka poslu ili prilikom kupovine. Ono što je posebno u tome je da su njiova lica prethodno bila pohranjena u jednoj bazi podataka. Onako kako to policija radi u slučaju osumnjičenih osoba. Ove fotografije su upoređivane sa permanentno aktualiziranim snimcima sa kamera postavljenig na svakom uglu željezničke stanice. Kompujterski program, koncipiran specijalno za ovaj test, je svaki put pokazao pogodak kada se testirana osoba pojavila u vidnom polju nadgledanog područja.
Prosječna stopa pogotka je, prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, iznosila 80 posto. Svaka peta osoba je dakle ostala neprepoznata. Znatno manji je navodno bio broj klasičnih pogreški: Samo u jednoj od 1.000 uporednih fotografija je sistem neku osobu "pogrešno prepoznao". U ozbiljnom slučaju bi to međutim moglo imati loše posljedice za nevine osobe jer bi ih policija uhapsila pod sumnjom da su kriminalci.
Aktualna presuda u slučaju prepoznavanja lica
Unatoč ovom riziku predsjednik Uprave savezne policije Dieter Romann je pohvalio nove mogućnosti prepoznavanja lica: Tehnika olakšava prepoznavanje počinitelja bez dodatne policijske kontrole i njihovo hapšenje, kaže Romann. "To znači veliki dobitak za sigurnost", kaže on. No Romann i ministar Seehofer moraju još biti strpljivi jer ne postoji jasna zakonska regulativa za ovu visoku umjetnost nadgledanja.
Vjetar u leđa su zagovornici ove sporne tehnike dobili u srijedu. Upravni sud Hamburga je naime proglasio nezakonitom naredbu povjerenika za zaštitu podataka Johannesa Caspara o brisanju baze podataka sa fotografijama na nasilnih prosvjeda tokom Samita G-20 održanog 2017. godine. Uz pomoć programa za prepoznavanje lica "Videmo 360" je policija tražila osumnjičene za učešće u neredima.
Snimci najvećim dijelom potiču sa mobilnih ili instaliranih kamera za nadgledanje. Ali i privatne fotografije i video snimci demonstranata su u toj bazi podataka. Tokom protesta je stalno dolazilo do nereda. Kompletan materijal, na kojem su pohranjenje fotografije, je još uvijek u rukama policije unatoč protivljenju hamburškog povjerenika za zaštitu podataka. Ne postoje pravne osnova da se biometrijske fotografije mase poštenih građana čuvaju pohranjene kako bi se u jednom trenutku mogle uporediti sa osumnjičenima, kaže Caspar.
Opunomoćenik za zaštitu podataka se protiv čuvanju snimljenih podataka
Caspar sada preispituje da li će uložiti žalbu na ovu, iz njegovog ugla gledano, nepoželjnu odluku suda. U međuvremenu ministar unutarnjih poslova osjeća da ima podršku za svoj kurs. Od početka juna se na berlinskoj željezničkoj stanici odvija druga faza projekta o prepoznavanju lica. Detalji o tome su navedeni u odgovoru na parlamentarnoj pitanje koje je postavila Alternativa za Njemačku. Tako se navodi da se u okviru ovog projekta Savezna policija simulira tipične scenarije koji se odvijaju na jednoj željezničkoj stanici. Primjerice ostavljenu prtljagu koja tokom duže vremenskog perioda stoji bez ljudskog nadzora na istom mjestu ili prepoznavanje putničkih tokova ili okupljanja.
Prijeteće ili čak smrtonosne situacije se stalno ponavljaju na njemačkim željezničkim stanicama. Koncem jula u Frankfurtu je život izgubio osmogodišnji dječak nakon što ga je ejdan muškarac na peronu gurnuo pod voz. Ministar unutarnjih poslova Seehofer je na to reagirao sigurnosnom ofanzivom. Do kraja 2024. godine skoro sve velike željezničke stanice u Njemačkoj trebaju biti opremljene modernom videotehnikom. Biometrijsko prepoznavanje lica pri tome će biti važan instrument podrške, rekao je Seehofer.
Pritužba Ustavnom sudu
Za svoje dalekosežne planove ministar unutarnjih poslova međutim treba podršku kompletne njemačke vlade. No ni u kom slučaju nije sigurno da li će je i dobiti. Mišljenje još nije formirano, navodi se u odgovoru AfD-a na zaključke o prvom projektu o prepoznavanju lica provedenom na berlinskom Suedkreuzu. Za razliku od Seehoferove Kršćansko-socijalne unije (CSU) i njene sestrinske stranke Kršćansko-demokratske unije kod koalicionog partnera Socijaldemokratske stranke (SPD) postoje i skeptični glasovi.
Otpor dolazi i sa drugih strana. Društvo za pravo na slobodu (GFF) je u julu poslalo pritužbu Ustavnom sudu zbog automatiziranih upita za biometrijske fotografije na pasošima od strane policije i obavještajnih službi. Do 2017. godine je to bilo dozvoljeno samo u svrhu krivičnog gonjenja, ali na osnovu dopune zakona to je sada moguće i bez konkretne sumnje. Advokat Bijan Moini iz GFF-a strahuje da će u cijeloj zemlji nastati baza podataka sa biometrijskim značajkama.