Kosovo: Imamo dokaze protiv BND-a

Njemačka štampa puna je članaka o tri uhapšena Nijemca na Kosovu, za koje se špekulira da su saradnici njemačke Savezne obavještajne službe Bundesnachrichtendienst (BND). Sueddeutsche Zeitung na naslovnoj stranici donosi tekst pod nazivom "Kosovo: Imamo dokaze protiv BND-a" u kojem se kaže da je kosovska policija u posjedu video-snimka, na kojem se vidi kako jedan od njemačkih agenata 14. novembra baca eksploziv preko ograde na sjedište Evopske Unije u Prištini. Njemačkim organima poznat je snimak na kojem se vidi da neko baca eksploziv, ali lica na snimku su neprepoznatljiva, piše Sueddeutsche Zeitung i dodaje:

" Izvori iz kosovskog pravosuđa tvrde da su Nijemci duže vrijeme prisluškivani, ali i da postoje drugi dokazi, pronađeni prilikom pretresa kuće u kojoj su stanovali. Premijer Tači je izjavio da Kosovo namjerava i dalje njegovati izvrsne odnose sa Njemačkom i da je Berlin imao izuzetnu ulogu u oslobađanju Kosova od srpskog terora. S druge strane posmatrači iz Prištine pretpostavljaju da bivše vođe UČK, među kojima je i sadašnji premijer Kosova Hašim Tači nisu odoljele iskušenju da javno ponize BND, tim prije što je Tačija i ostale vođe UČK ova njemačka obavještajna služba u izvještaju iz 2005 okarakterisala ključnim figurama organiziranog kriminala", piše Sueddeutsche Zeitung i dodaje: "Tačija je BND označio kao naručioca ubistva i unajmljivača profesionalnog ubice. On je za Sueddeutsche Zeitung rekao da su to izmišljotine. Nije sporno međutim da se kod kosovskih političara godinama akumulirao bijes na rad BND-a u regionu", zaključuje Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena.

Zagonetni napad

Koelner Stadt Anzeiger donosi komentar pod nazivom "Zagonetni napad" u kojem se kaže: "Još uvijek je nejasna pozadina zagonetnog bombaškog napada na ured specijalnog opunomoćenika Evropske Unije. Teško je zamislivo da su u napadu, na bilo koji način učestvovali saradnici njemačke Savezne obavještajne službe -Bundesnachrichtendienst. Ukoliko se sumnja u tri Nijemca, za koje se tvrdi da su agenti BND-a pokaže tačnom, njihovi će pretpostavljeni nadzornim političkim organima u Berlinu, koji kontrolišu rad tajnih službi morati objasniti koji cilj ima Njemačka na labilnom Kosovu: smirivanje ili dalju destabilizaciju. Pri tome je prinovi Kosovu neophodna svaka vrsta pomoći. Nije malo onih, koji tamošnje procese odlučivanja ubrzavaju služeći se kriminalnim metodama. Kosovsko Tužilaštvo tako smatra da su Nijemci željeli unijeti nemir, kako bi kosovsku vladu napravili prijemčivom za interese zapadnih zemalja, zaštitnica. No bez obzira ko stajao iza napada an Eulex, zapaljivi pomagači ovoj mladoj državi nisu potrebni", zaključuje Koelner Stadt Anzeiger. Isti list pored komentara donosi i poduži članak, u kojem se kaže da je Kosovo poprište svakojakih tajnih službi. "Nikakvo nasilje se na Kosovu ne dešava slučajno, izjavio je početkom godine srbijanski političar iz Ministarstva za pitanja Kosova i Metohije. Ali ne samo srbijanska, ruska i američka tajna služba operira na Kosovu, već to rade i zapadnoevropski agenti, koji su dio armade od više desetina hiljada ljudi, koji su tamo zaposleni kao strani diplomati, vojnici, policajci, poduzetnici i ekonomski savjetnici".

Država odustala od osvete

Njemačka štampa puna je i natpisa o bivšem teroristi druge generacije takozvane "Frakcije Crvene armije", RAF-a, Christianu Klaru (Kristijan Klar), koji će u januaru, nakon 26 godina zatvora, biti pušten uslovno na slobodu. Mnogi su ogorčeni. Tim prije što Klar nikada nije pokazao da se kaje. Bivši pilot Lufthanse, čiji su avion svojevremeno oteli teroristi RAF-a u znak protesta vratio je državi orden za zasluge. I pored razumijevanja za sve one, koji se protive Klarovom puštanju iz zatvora, Sueddeutsche Zeitung primjećuje:

"Državni sistem, kojeg su teroristi RAF-a nazivali svinjskim, pokazao se velikodušnim i milostivim. Država je odustala od osvete. Puštanje Christiana Klara na uslovnu slobodu je akt čovječnosti, a ne slabosti. I teški zločinac, ukoliko više nije opasan i ukoliko je odležao dovoljno godina u zatvoru, ima pravo na ostatak života na slobodi", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.