Kršenje ljudksih prava u BiH se nastavlja

Jedna od organizacija koja najbolje razbija klišee domaćih vlasti i medjunarodnih organizacija o navodnom stalnom napretku i poboljšanju stanja u BiH je Helsinški komitet za ljudska prava. I u najnovijem izvještaju, ova organizacija precizno detektira rastuću netoleranciju i agresivni nacionalizam, kao osnovu stalnog kršenja ljudskih prava, posebno manjina. Helsinški komitet takodje razotkriva mit o uspješnom povratku izbjeglica, ocjenom da danas u BiH manje-više postoje etnički čisti gradovi i regije. Srdjan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta, ističe :

„Ono što nas zabrinjava je s jedne strane činjenica da prošle godine, prema procjenama, nije bilo više od 2.000 povrataka“.

Krivicu za to Dizdarević nalazi u domaćim vlastima, ali i u medjunarodnim organizacijama:

„Kao da postoji konsenzus izmedju domaćih vlasti i značajnog dijela medjunarodne zajednice da je povratak gotov, da više nema interesa za povratak i da tu stranicu treba okrenuti“.

U izvještaju o stanju ljudskih prava, naglašeno je da su u prošloj, izbornoj godini, u BiH zaoštreni medju-etnički odnosi. Huškačka nacionalistička kampanja i retorika nekih političkih lidera umnogome je podsjećala na devedeset godine prošlog vijeka, uoči rata u ovoj zemlji. Po ocjeni Helsinškog komiteta, u BIH su najviše kršena ljudska prava manjina. A jedna od manjina čija se prava konstantno i drastično krše su Romi. Jučer, nakon prezentiranja izvještaja o stanju ljudskih prava, promovirana je knjiga „Uvod u ljudska prava „ autora Envera Djulimana i Gunnara Karlsena, koju je na romski jezik preveo Dervo Sejdić, koordinator Vijeća Roma BiH. Sejdić otvoreno kaže da nije zadovoljan odnosom vlasti BiH prema Romima :

„Nažalost, vrlo mali broj ljudi u okviru vlasti za sada pokazuje i volju i želju i ulaže napore za uključivanje Roma u civilne tokove. To je veoma mali broj pojedinaca“.

Ne zna se tačno ni koliko Roma ima u BiH. Po ocjeni Srdjana Dizdarevića, u toj zemlji u izuzetno teškim uslovima živi izmedju 80.000 i 120.000 Roma. Svega 10 do 15 procenata romske djece se školuje, a jedan postotak Roma je zaposlen. Brojne su žrtve rastuće netolerancije i agresivnog nacionalizma u BiH, a na prvom mjestu su svakako Romi.