1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kraj Šengena?

Tobias Armbüster5. januar 2016

Cilj uvođenja kontrola je da se "što više smanji broj azilanata u Danskoj", kaže danski poslanik Evropskog parlamenta Jens Rohde u intervjuu za Deutschlandfunk i dodaje: " Ako kontrole ostanu, to je kraj Šengena."

https://p.dw.com/p/1HY4X
Deutsch-Dänischer Grenzübergang
Foto: picture-alliance/dpa/C. Rehder

Deutschlandfunk: Kontrole granica u EU trebale bi biti prošlost. To je smisao Šengenskog sporazuma: bezgranično putovanje po Evropi, bez pasoških kontrola. Ali, već nekoliko sedmica Šengenski sistem kao da polako puca. Mnoge zemlje uvele su ponovo kontrole, Švedska je također proteklih dana krenula tim putem a od jučer je i Danska uvela granične kontrole. Na granici sa Njemačkom putnici moraju pokazati pasoše. Gospodine Rohde, da li i Vaša zemlja sada učestvuje u kopanju grobnice za Šengenski sporazum?

Jens Rohde: Na Vaše pitanje se sada ne može dati odgovor jer ako se radi o kontrolama koje će trajati 10 ili 20 dana, o kontrolama koje su vremenski ograničene, onda je to u redu. Ali ako to potraje duže, to je onda naravno kraj Šengena. I to će se prenijeti na Evropu.

Šta se tim desetodnevnim graničnim kontrolama želi postići?

One su uvedene zbog Švedske, ali meni nije, moram Vam otvoreno reći, najjasnije šta naša vlada time želi postići. Naš premijer najprije kaže da su te kontrole vremenski ograničene ali onda njegova vlada počne govoriti o 400 pripadnika naše vojske, koji moraju biti obučeni za graničnu kontrolu i pomene još i policiju, koja bi trebala u svemu tome pomoći. To sve ukazuje da će kontrole potrajati duže od 10 ili 20 dana. Cilj je jasan i glasi: što manje azilanata u Danskoj.

Gospodine Rohde, Vaša partija u Kopenhagenu nije zastupljena u vladi, Vi ste zapravo opozicija. Možete li nam objasniti, šta se desilo sa susjednom Švedskom, nakon čega je i Danska reagovala sada sa uvođenjem kontrola? Koliko se švedska i danska vlada uopšte dogovaraju i usaglašavaju oko izbjegličke politike?

Ranije je postojao "skandinavski bratski duh" ali on u međuvremenu više ne postoji. To nije samo moj utisak da oni ne razgovaraju, jer da razgovaraju do ovakve situacije ne bi došlo. Odnosi između Švedske i Danske su ledeni. Ali moram samo kratko da pojasnim da sam 22 godine bio u vladajućoj partiji i da sam se nedavno od nje oprostio.

Dänisch-Schwedischer Grenzübergang Kontrolle in Lernacken
Granična kontrola na dansko-švedskoj graniciFoto: picture-alliance/dpa/N. Meilvang

Zbog čega je došlo do zahlađivanja odnosa između Švedske i Danske, o kojem sada govorite?

Do toga je došlo jer Švedska jako dugo vodi sasvim drugačiju politiku prema izbjeglicama od Danske. Kada je porastao broj izbjeglica, došlo je do konflikta. Švedska toliki broj azilanata više ne može da podnese, to i sami kažu i to je potpuno razumljivo. U Danskoj se smatra da je Švedska sama sebi napravila problem, jer je vodila dugogodišnju politiku otvorenosti, zato je Danska puštala izbjeglice da prolaze kroz zemlju. U jednom trenutku Švedska je rekla, "i vi u Danskoj morate preuzeti odgovornost, mi ne možemo primiti sve izbjeglice". Danska je na to odgovorila: To je vaš problem, jer ste vi tako dugo vodili takvu politiku", nakon čega je Švedska uvela kontrolu na granici.

Gospodine Rohde, već izvjesno vrijeme stižu informacije da Danska nastoji da uvede oštriji kurs u izbjegličkoj politici. Proteklih mjeseci se diskutovalo o prijedlogu da se izbjeglicama oduzmu sve vrijedne stvari koje su sa sobom ponijeli kako bi se finansirao njihov boravak. Koji je razlog za pooštravanje kursa prema izbjeglicama?

To morate pitati vladu, jer upravo je to bio razlog ili jedan od razloga, zbog kojih sam se pred Božić oprostio od svoje partije. Smatram tužnim to što se sada radi u Danskoj ali mislim da se na taj način želi kreirati slika i poslati poruka koja glasi: Nemojte dolaziti u Dansku, neće vam biti dobro, radije ostanite tamo gdje jeste...idite u Njemačku ili druge zenmlje ali ne dolazite u Dansku!