Kraj ere Šimona Peresa

U Izraelu se okončava jedna era. U utorak, 10.6., bira se nasljednik Šimona Peresa. Ovaj devedesetgodišnji političar nema namjeru da se više kandiduje. Dužnost omiljenog predsjednika, čiji život i djelo su usko vezani za nastanak države Izrael, završava se 27. jula.

Na jednoj pijaci u Jerusalimu, ljudi su već sada pomalo nostalgični. "On je pravi državnik i uvijek je uspijevao da prezentuje sve Izraelce", kaže djevojka koja se zove Chen: "Tokom svog političkog djelovanja napravio je neke stvari koje mi se nisu sviđale, ali kao predsjednik je obavio dobar posao." Drugi prolaznik koji se zove Guy ističe:"Peres je uspio da prezentuje Izrael u svijetu, a da istovremeno bude blizak svim građanima." Mnogi se nadaju da će novi predsjednik biti sličan sadašnjem.

Peres važi za "lice izraelske diplomatije" u svijetu. On je često preuzimao diplomatiju u svoje ruke, posredovao je i trudio se da izmiri suprotstavljene strane. I to prvenstveno onda kada je ugled Izraela u svijetu bio narušen zbog desno orjentisane politike, sklone jevrejskim naseljenicima i širenju jevrejskih naselja, koju je vodio premijer Benjamin Netanjahu. Posmatrači vjeruju kako Peresovom nasljedniku neće biti lako da popuni prazninu koja nastaje njegovim odlaskom.

Turbulentna kampanja za novog predsjednika

Jedan od razloga za to je i što je "utrka" za upražnjeno mjesto na vrhu bila obilježena skandalima i političkim manevrima, kritikuju čak i izraelski mediji. Na početku se prijavilo šest kandidata. Tokom proteklog vikenda, tri dana uoči izbora, jedan od onih koji je imao najviše izgleda za uspjeh, socijaldemokrata Benjamin Ben-Elizer, morao je da odustane. Policija ga je u petak (6.6.) isptivala zbog finansiranja jednog luksuznog stana.

Ben-Elizer je ovu akciju policije nazvao "ciljanim atentatom" na njegovu kandidaturu. Izraelski mediji su sarkastično primijetili da bi svako ko ubuduće ima namjeru da se kandiduje "prvo trebalo da provjeri da li ima neki leš u podrumu". Preostalih pet kandidata sada može da razdijeli glasove koje bi inače dobio Ben-Elizer, jedan od političara "teške kategorije" na političkoj sceni Izraela.

Inače, predsjednika u ovoj državi ne biraju direktno građani, nego to čine poslanici parlamenta. Još uvijek nije poznato ko je s kim sklopio dogovor, a glasanje je tajno.

Politički manevar premijera Netanjahua

Kada bi građani mogli diretno da biraju, onda bi 30 odsto njih podržalo Reuvena Rivlina, političara stranke Likud. Ali, ni njegova kandidatura nije išla baš "kao po loju". Njegov partijski kolega Benjamin Netanjahu u prvi mah je svom dugogodišnjem saradniku uskratio podršku. Vjeruje se kako oni nisu u najboljim odnosima. Izraelski mediji premijeru Netanjahuu pri tome prebacuju da je imao politički kurs u vidu cik-cak linije. Prvo je pokušao da za šest mjeseci odgodi izbor novog predsjednika, potom da potpuno ukine tu funciju, a na kraju je sam tražio pogodnog kandidata. Tek kada je bilo jasno da se izbor mora održati 10. juna, podržao je Rivlina. Bio je to obrt koji je izazvao mnoge cinične komentare u izraelskim medijima.

Rivlin je kandidat političke desnice i potiče iz "stare garde" Likuda. Za razliku od Peresa on ne podržava rješenje za Bliski istok koje podrazumijeva formiranje nezavisne države Palestine. Važi za nacionalistu i podržava izgradnju jevrejskih naselja. Ipak, kao predsjedavajući Kneseta više puta je blokirao kurs Netanjahuove vladajuće koalicije. Do raskida između njih dvojice došlo je za vrijeme njegovog drugog mandata. Tada ge je premijer smijenio s položaja predsjedavajućeg parlamenta, ne navodeći nikakav poseban razlog.

Rivlin ima dobre šanse

Prema dosadašnjim procjenama, Rivlin bi mogao ući u drugi krug glasanja, pa čak i prirediti iznenađenje i dobiti podršku većine poslanika još u prvom krugu. U drugom krugu bi njegov protivnik mogla da bude bivša predsjedavajuća Knesetom, Dalia Itzik. Ona bi mogla profitirati od odustajanja Bena-Elizera od kandidature i prikupiti glasove njemu sklonih poslanika. Bivša poslanica Radničke partije je 2005. prešla u stranku Kadima, koju je vodio Ariel Šaron. Bila je prva žena na čelu Kneseta. Iz samog parlamenta na funciju predsjednika države kandidovao se i Meir Shetrit iz stranke Hatnua.

U utrci su i dvoje kandidata za koje se vjeruje da nemaju nikakvih šansi. Daliah Dorner, bivša sudinica Vrhovnog suda, te 73-godišnji naučnik Dan Schechtman, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju. On se zalaže za jačanje obrazovnog sistema i nauke. Posmatrači ipak vjeruju da bez obzira na samo reprezentativnu funkciju koju inače ima predsjednik Izraela, ovo dvoje kandidata zbog manjka političkog iskustva nemaju mnogo izgleda za uspjeh.