Kritična godina za BiH

Analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG) Srećko Latal u gostujućem komentaru u njemačkom listu „Tagesspeiegel“ o stanju u BiH pored ostalog piše:

"Međunarodna zajednica je 15 godina intenzivno pokušavala unijeti pozitivne promjene u BiH. Uz političku, u zemlji se sve više širi ekonomska i socijalna kriza. Da bi se zaustavili slom države, bh. političari moraju razmisliti kako treba izgledati budućnost zemlje. Međunarodni partneri BiH moraju naći efikasniji put da zemlju u tome podrže.

Milorad Dodik, premijer Republike Srpske je prošlog mjeseca najavio da će se u ovom entitetu u proljeće održati referendum na kome će se građani izjasniti o nezavisnosti. S obzirom na primjetnu slabost međunarodne zajednice, vođe bosanskih Hrvata ponovo su zatražile stvaranje treće teritorijalne jedinice u kome će oni činiti većinu. Većini Bošnjaka, ove najave Srba i Hrvata stvaraju strah.

Strah od nacionalističke retorike

"Nacionalistička i retorika razdora je sve glasnija i zbog sve veće socijalne i ekonomske krize u zemlji", piše Srećko Latal i nastavlja: "To nagovještava da će predizborna kampanja za oktobarske izbore biti vrlo prljava. Dalja radikalizacija političke retorike bi mogla imati pogubne posljedice.

Političke vođe u Republici Srpskoj moraju shvatiti da njihove radikalne izjave stvaraju opravdane strahove kod domaćih ali i stranih šefova država. Stalno pogoršavanje odnosa sa međunarodnom zajednicom bi zasigurno skupo koštalo - kako političare tako i građane Republike Srpske. Samo u okviru legalnih i teritorijalnih granica BiH, Republika Srpska će moći imati toliko autonomije i realnu perspektivu za bolju budućnost u Evropskoj uniji i NATO Savezu. I Bošnjaci i Hrvati mogu mnogo toga izgubiti, ukoliko nastave slijediti dosadašnji kurs. Bošnjaci moraju shvatiti da kod drugih etničkih grupa izazivaju strah i zabrinutost kada ih kao najveća etnička grupa stalno preglasavaju.

Ukoliko Bošnjaci žele bolju budućnost, onda moraju prestati sebe gledati u ulozi žrtve i početi razumjevati i brige drugih. Bosanski Hrvati svoje nacionalne interese mogu ostvariti samo kroz pregovore i kompromise. Jednostrano proglašenje treće teritorijalne jedinice njima bi donijelo samo marginalizaciju i brigu."

Liberalni patrijarh

Da li je to bio slučaj ili nebeska volja da se izabere ovaj patrijarh, pita se novinar lista „Frankfurter Algemeine Zeitung.“ Ostala dva kandidata bili su vladika bački Irinej i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Sretna karta za sve koji se nadaju da će se srpsko pravoslavlje osloboditi nacionalizma. Irinej važi za otvorenog, skromnog i umjerenog. Za razliku od Amfilohija, Irinej niški nije zapažen po svojim huškačkim izjavama. Ipak i za njega je Kosovo centralna tema.

Srpska pravoslavna crkva mora pomoći državi „da odbrani Kosovo.“ „Ukoliko zaboravimo Kosovo, onda će i Kosovo nas zaboraviti. Srbija bez Kosova je kao bez duše, razuma i srca“, rekao je patrijarh Irinej nakon ustoličenja. Stare izjave? Ne po svaku cijenu. Pitanje je kako će Irinej voditi borbu za žilu kucavicu svoje crkve u kojoj se nalaze mnogi prelijepi manastiri i crkve. Da li želi sačuvati srpska kulturna dobra koji sa istovremeno i evropsko kulturno naslijeđe ili se traži pomirenje sa kosovskom državom?

Do sada je Irinej po tom pitanju davao blage izjave za razliku od mnogih vladika svoje crkve. I po pitanju da li papa treba posjetiti Srbiju, on je zastupao iznimno liberalne stavove. Papa Ivan Pavle II je istina uspio doći do Banjaluke gdje je u junu 2003. držao misu ali ne i u Srbiju. Srbija je jedna od rijetkih evropskih država na čije tlo nije kročio. Njegovom nasljedniku Benediktu XVI bi to moglo biti dozvoljeno. 2008. godine je Irinej u jednom intervju za beogradsku "Politiku“ rekao, da nema ni jednog razloga da se bojimo jednog takvog susreta sa papom. Takav susret i dijalog su neizbježni jer je to prilika da se „upoznamo“, izjavio je tada Irinej.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose