Kritika Zehoferovih prijedloga za deportaciju

Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer je za to da osobe kojima je odbijen zahtjev za azil, ako je potrebno, budu smještene u zatvor. Taj prijedlog naišao je na oštre kritike, ali i na podršku.

Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer je predstavio „Zakon o uređenom povratku" i vlada ga je podržala. Pravila za deportaciju ljudi koji nemaju šansi da dobiju azil u Njemačkoj se pooštravaju.

U srijedu, u podne, Zehofer sjedi u svom ministarstvu pred novinarima i govori o detaljima novih propisa. CSU-ov političar jasno naglašava da se radi o malom broju izbjeglica, te da je riječ o onim izbjeglicama koje prave naročito mnogo problema. Konkretno o odbijenim potražiocima azila koji ne žele da otkrivaju svoj identitet, koji ne sarađuju i koji se opiru deportaciji. Oni bi ubuduće, u krajnjem slučaju, mogli da budu smješteni i u zatvore, sve dok ne budu obavezni da napuste zemlju. Proteklih dana to je naišlo na burne reakcije u Njemačkoj.

Problem sa nestankom

Oko 180.000 izbjeglica prošle godine je došlo u Njemačku. Znatno manje nego 2015. i 2016. godine, kada je Njemačka primila preko milion ljudi koji su zatražili azil. Zehofer je najprije govorio o svom obilasku zemlje, o razgovorima sa službama, izbjeglicama, policajcima, volonterima: „Uvijek slušam kako stvari sada imamo pod kontrolom, ali imamo problem sa nestankom ljudi." Pri tom misli na njihov nestanak kada im prijeti deportacija. 25.000 ljudi je prošle godine deportovano, kazao je Zehofer, dok u 31.000 slučajeva do deportacije nije došlo, jer nije moglo da se dođe do dotičnih osoba.

I zato bi, u slučaju da je zahtjev za azil odbijen, a podnosilac zahtjeva skriva svoj identitet i odbija da sarađuje, trebalo najpre da budu izrečene novčane kazne, a zatim bi bilo moguće i hapšenje. Zehofer pritom govori o svojim ličnim iskustvima: „U svim slučajevima u koje sam lično imao uvid, osobe su imale više identiteta."

Zehofer želi da udvostruči kapacitete

Klasični zatvori i pritvori za ljude kojima predstoji deportacija zapravo su u Njemačkoj strogo odvojeni. Ne bi trebalo da se stvori utisak da se izbjeglice izjednačavaju sa onima koji su počinili kazneno djelo. Međutim, Zehofer ističe da u čitavoj Njemačkoj u pritvorima za osobe kojima prijeti deportacija ima samo oko 500 mjesta, te da taj broj želi da poveća na 1.000 i da bi za tu potrebu trebalo da se koriste mjesta u pravim zatvorima. „Za sada u šesnaest saveznih pokrajina ima 500 mjesta", dodao je Zehofer, jasno stavivši do znanja da to nije dovoljno.

Kritika i podrška

Ali zar je to razlog da izbjeglice budu pored onih koji su počinili kaznena djela? To je naišlo na oštre reakcije, posebno ministara pravde gotovo svih saveznih pokrajina, čak i među onima koji su iz redova konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU). Oni smatraju da je takav propis protivustavan. Zehoferov prijedlog kritikuju i organizacije za pomoć izbjeglicama. „Nesigurnost, uskraćivanje prava i zatvaranje", stoji u naslovu saopštenja za medije humanitarne organizacije „Pro azil". Dalje piše: „Jedno takvo grozno premiještanje na štetu potražilaca azila, koji ne bi trebalo da imaju pravo na advokata ili advokatkinju, nije u skladu sa principom da je hapšenje posljednje sredstvo koje treba primjenjivati. To tako vidi i FDP. Zamjenik šefa poslaničkog kluba te stranke, Štefan Tome, za list "Augsburger algemajne” je izjavio: "Dovođenje u normalne zatvore osoba kojima prijeti deportacija bilo bi nezakonito.”

Centar za izbjeglice u Švajnfurtu

Podrška Zehoferu međutim stiže od strane gradova i opština. Šef Saveza njemačkih gradova i opština, Gerd Landsberg, za list "Noje osnabriker cajtung” je kazao da je zakon dobar instrument kako bi se suprotstavilo problemu preopterećenosti opština. Mnoge izbjeglice nisu izložene progonu u svojim matičnim zemljama, već ovdje dolaze iz ekonomskih razloga: "I pored jasnih pravnih propisa u sve manje slučajeva ti ljudi se vraćaju u svoje matične zemlje.”

Jedva primjetno: SPD dio novog paketa zakona o azilu

Tokom čitavog tog spora, gotovo da je u drugi plan pala činjenica da paket mjera o azilu koji je usvojen ima i drugu stranu. Ministar rada Hubertus Hajl iz Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) je predstavio nacrt zakona koji bi izbjeglicima trebalo da olakša pristup kursevima jezika i stručnom usavršavanju.

Taj prijedlog je naišao na podršku opunomoćenice njemačke vlade za integraciju, Anete Vidman-Mauc, iz stranke CDU. U razgovoru za radio Dojčlandfunk, ona je kazala da je novi zakon „važan jer ljudima omogućavamo pristup radu, učenju jezika i našim vrijednostima, a to podstiče dobar suživot."

Još promjena u Bundestagu

Ali u javnosti se najviše govori o prijedlozima Zehofera. A Evropski sud pravde je zapravo prije pet godina presudio: osobe kojima predstoji deportacija moraju da budu odvojene od zatvorenika koji su počinili kaznena djela. Ali u mnogim evropskim zemljama nedostaje slobodnih mjesta za smještaj ljudi kojima prijeti deportacija. I zato zakon predviđa da zemlje na tri godine mogu da odstupe od pravila o razdvajanju. I upravo to Njemačka sada radi. Barem ako se Zehofer pita. Ali čak i iz stranke CDU ističu da o mnogim detaljima predloženog zakona još treba da se razgovora, prije nego što ga usvoji Bundestag.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Pratite nas