1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kritike zbog Zimskih olimpijskih igara u Pekingu

Hao Gui2. august 2015

Nakon ljetnih Olimpijskih igara 2008., Peking će 2022. ponovno biti domaćin Olimpijade - ovoga puta zimske. Organizacije za ljudska prava, međutim, žestoko kritiziraju tu odluku koja je na neki način povijesna.

https://p.dw.com/p/1G8Zi
Slavlje kineskog izaslanstva nakon objavljivanja dodjele Olimpijade Pekingu
Foto: Reuters/V. Thian

Peking umjesto kazahstanskog Almatija - odluka Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) smatra se razbijanjem jednog tabua. Jer do sada je nepisano pravilo MOO-a glasilo: Olimpijske igre se ne bi trebale održavati dva puta zaredom na istom kontinentu. Ono je sada prekršeno: 2018. će domaćin zimskih Olimpijskih igara biti južnokorejski grad Pyeongchang, 2020. će se ljetna Olimpijada održati u Tokiju, a dvije godine kasnije će olimpijska baklja ponovno gorjeti u Aziji - u "sjevernom glavnom gradu" Kine, što je doslovni prijevod Pekinga.

Olimpijski krugovi u Pekingu
ZOI ipak u Pekingu - iako taj grad nema odgovarajućih planina za natjecanja u zimskim sportovimaFoto: picture-alliance/dpa/H.W. Young

Izvrsna infrastruktura i veliki potencijal

MMO je svoju odluku obrazložio izvrsnom postojećom infrastrukturom. Iz dokumentacije koja je predana na natječaj proizlazi da Peking za ovu veliku sportsku manifestaciju mora izgraditi samo jedan jedini stadion. Postojeći objekti koji su izgrađeni za Olimpijadu 2008. mogu lako biti prenamijenjeni u dvorane za sportove na ledu. Tako bi sva dvoranska natjecanja mogla biti održana u gradu.

Peking, međutim, nema planina niti snijega. Zbog toga će se dio natjecanja morati održati u Zhangjiakou, gradu koji je oko 220 kilometara udaljen od središta Pekinga. Tamo bi trebala biti održana sva natjecanja na otvorenom. Kina obećava da će do 2019. povezati ta dva grada vlakovima visoke brzine. Putovanje od jednog od drugog bi trebalo trajati samo 50 minuta.

Sportovi poput biatlona i boba do sada u Kini nisu bili baš popularni. MMO vidi u izboru Pekinga priliku za populariziranje zimskih sportova u narodu koji broji milijardu i 300 tisuća ljudi. U jednoj video-poruci upućenoj MMO-u uoči glasanja kineski predsjednik Xi Jinping je naglasio koliko Kina cijeni olimpijski duh i vrijednosti Olimpijskih igara.

Veliki izazovi

Kina je prošlih godina bila često domaćin velikih međunarodnih manifestacija. Svjetska izložba Expo je tako, na primjer, bila 2010. održana u Šangaju. Kina se nada da će od njih i politički profitirati - poboljšanjem ugleda i time što će biti međunarodno prihvaćena kao velesila u usponu.

Najviše briga - kao i kod ljetne Olimpijade 2008. - zadaju visoka zagađenost zraka i prirode u Pekingu. Ta metropola od 16 milijuna stanovnika zimi se grije ugljenom. To uvijek za posljedicu ima veliku količinu smoga koji zna danima zaviti grad u sivi oblak. Gradonačelnik Pekinga Wang Anshun u Kuala Lumpuru je angažirano reklamirao mjere koje planira provesti za smanjenje onečišćenja zraka. I kineska dopredsjednica Liu Yandong je MMO-u obećala dati "sva potrebna jamstva".

Smog u Pekingu, zima 2014.
Smog koji se zimi nadvije nad Pekingom zabrinjava zaštitare okolišaFoto: STR/AFP/Getty Images

Borce za zaštitu ljudskih prava pak još više zabrinjava stanje ljudskih prava u Kini. Ta dva problema će biti "najveći izazov" u realizaciji igara, smatra i Alfons Hörmann, predsjednik Njemačkog olimpijskog saveza (DOSB). Prije MMO-ove odluke je pet kineskih organizacija za ljudska prava od Svjetskog olimpijskog odbora zatražilo da zimske Olimpijske igre ne dodijeli Kini obrazlažući svoj zahtjev argumentom da bi to "odaslalo krivi signal u cijeli svijet i ohrabrilo autoritarni režim da u još većem stilu gazi ljudska prava".