Kriza eura: Sljedeći, molim!

Die Presse u komentaru pod naslovom „Sljedeći, molim“ piše:

„Onaj ko je još nagađao o tome da li će Slovenija zaista zatražiti pomoć iz Europskog fonda za spas eura dobio je pojašnjenje iz Europske komisije: 'Nismo dobili zahtjev, niti ga očekujemo', izjavio je glasnogovornik Komisije u ponedjeljak (16.7.). I slovenačka vlada je odbacila takve špekulacije.

To je kao kada bi predsjednik jednog nogometnog kluba koji se nalazi pred ispadanjem iz lige svom nesretnom treneru dao podršku na sljedeći način: 'Nismo razmišljali o otpuštanju trenera jer će on ionako na narednoj utakmici sjediti na klupi'. Tada bi svi znali sljedeće: ovaj čovjek je otpušten. Dakle sve upućuje na to da će Slovenija potražiti pomoć od svojih europskih partnera", piše Die Presse i zaključuje: "Sa Slovenijom bi onda šest od 17 zemalja euro-zone bile upućene na pomoć iz Europskog fonda za spas eura. To je dovoljno strašno. Zbog toga javnost zaslužuje da bude pošteđena od smiješnog razmišljanja tipa: Mi ipak nemamo probleme".

Španjolska na istoku

Die Presse također konstatira kako Slovenija postaje Španjolska na istoku Europe. „Slovenija ima mnogo sličnosti sa Španjolskom. U obje zemlje nije riječ o zaduženju države, već o problemima u financijskom sektoru. Pri tome je Slovenija dugo vremena bila pozitivan primjer zemlje koja je 2004. godine primljena u EU, kao prva od članica bive Jugoslavije.“ 

„Već dugo vremena u Sloveniji se nagađa o likvidnosti Nove ljubljanske banke (NLB). Koncem prošle sedmice su nakon višemjesečnog odugovlačenja objavljeni rezultati Due-Diligence ispitivanja. Pri tome su potvrđene sumnje, da će ova banka u vlasništvu države trebati novu financijsku injekciju", piše Neue Zuercher Zeitung.

List dalje navodi da ostaje otvoreno koliko će novaca NLB-u biti potrebno. „Vlada, čije su referentne kamate već porasle na više od šest posto, tvrdi da nije upućena na pomoć iz Europskog fonda za spas eura. Ljubljana se bavi mišlju da sve bezvrijedne kredite stavi pod okrilje državnog holdinga, koji će biti osnovan. S tim planom je povezana nada da se pronađe strateški investitor za NLB za kojim slovenačka vlada do sada uzalud traga", zaključuje NZZ.  

I u kriznim vremenima važe pravila pravne države

Štampa komentira i najavu Ustavnog suda Njemačke o tome da će presudu u slučaju Europskog fonda za spas eura i Fiskalnog pakta EU donijeti 12. septembra.

List Lausitzer Rundschau o tome piše:

„Ustavni sud je na ovaj način najprije signalizirao da ne želi dozvoliti biti huškan dnevnom politikom. I u kriznim vremenima moraju važiti pravila igre u okviru pravne države. Suci Ustavnog suda su to sada Schaeubleu (njemački ministar financija – op. red.) i kompaniji jasno stavili do znanja. Trezveno gledano ni ne postoji povod za paniku. I predsjednik Joachim Gauck čini dobro jer se suzdržava od brzog stavljanja potpisa na ove zakone. Jer upravo to sucima najvišeg suda u zemlji daje mogućnost da ovu kompleksnu materiju temeljito prouče.“

Frankfurter Rundschau primjećuje:

„Kancelarka Merkel je željela brži tempo. Ona vrši pritisak na sve druge u Europi da brzo provedu dogovorene i obećane reforme i mjere štednje. Ipak kada je riječ o najvažnijoj akciji spašavanja, formiranju dugoročnog Fonda za spas eura, Njemačka kaska za ostalima. To je neprijatno za zemlju. Međutim, odluka sudaca Ustavnog suda ima dvije prednosti: Prvo, sada svaki zna kad je nešto jasno. Drugo suci koriste postupak kako bi se jasno udubili u stvari. 12. septembra će Europa i svijet saznati da li je Europski fond za spas eura u skladu sa ustavom Njemačke i kako dalje", zaključuje Frankfurter Rundschau. 

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić