1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kriza u CDU: Trojica pretendenata za kancelara

Sabine Kinkarc
13. februar 2020

Šefica CDU-a Kramp-Karrenbauer odlazi, kancelarka Merkel se više neće kandidirati. Ko su pretendenti na funkciju njemačkog kancelara? Do sada su u igri samo muškarci. Ko su oni i kakve su im šanse?

https://p.dw.com/p/3Xi4S
Deutschland Sitzung des CDU-Landesvorstands in NRW | Jens Spahn, Armin Laschet udn Friedrich Merz
Jens Spahn, Armin Laschet i Friedrich Merz Foto: picture-alliance/dpa/F. Gambarini

CDU se nalazi u jednoj od najdubljih kriza u svojoj istoriji. Annegret-Kramp-Karrenbauer, šefica stranke je nakon samo 14 mjeseci, najavila je da se povlači. Dvojica muškaraca koji su se na jesen 2018. natjecali s njom za čelnu funkciju u CDU, ne kriju da će se ponovno kandidirati. To su ministar zdravstva Jens Spahn, koji se zalaže za očuvanje nacionalno-konzervativne tradicije stranke i bivši šef Kluba poslanika CDU / CSU u Bundestagu, Friedrich Merz, koji je također konzervativno orjentisan ali kod kojeg dominiraju ekonomskio-politički akcenti. U igri za nasljednika Annegret Kamp Karrenbauer je i premijer Sjeverne Rajne Vestfalije Armin Laschet. On je dugogodišnji, lojalni politički saborac Angele Merkel i također ima ambicije da preuzme vođstvo nad CDU-om.  Ponovo se spominje i premijer vlade Schleswig-Holstein Daniel Günther, ali on se o tome još nije izjasnio.

U igri je i bavarski premijer i šef CSU-a Markus Söder. On bi mogao biti kandidat ne za vođu CDU-a ali za kancelara ispred demohrišćanskih stranaka CDU-a i CSU-a. Za sada nema žena aspiranta za vođstvo CDU-a. Trojica političara iz CDU-a ,koji su do sada imali najveće šanse da naslijede Annegret Kramp-Karrenbauer, dolaze iz  Sjeverne Rajne-Vestfalije.
 

JENS SPAHN
 

„Je li CDU dovoljno moderan za gay kancelara?", naslov je teksta u njemačkom tabloidu, koji se odnosi na Jensa Spahna, koji je od 2017. godine u braku sa muškarcem. No, vara se onaj koji misli da seksualna orijentacija 39-godišnjaka ide ruku pod ruku s prilično liberalnim svjetonazorom. Spahn se zalaže za buržoasko- konzervativne vrijednosti. Nakon talasa izbjeglica 2015., on je insistirao na konsekventnoj promjeni kursa u azilu i izbjegličkoj politici. U raspravi o takozvanoj gornjoj granici i spajanju porodica, zalagao se za daljnje smanjenje priliva migranata.

U julu 2017. Spahn je u novinskom intervjuu rekao da svakoga ko je došao sa arapskog kulturnog područja "često karakterizira poremećen seksualni moral, odbacivanje Jevreja ili gejeva i neprihvatanje ravnopravnosti žena". Imigranti bi, kako je naglasio, morali naučiti kako se živi život u otvorenom društvu, u protivnom će njemačko društvo riskirati da postane "antisemitsko, homofobično, mačoističko i nasilju sklono društvo".

Otkad je Jens Spahn ministar zdravlja, profilirao se kao marljiv i radin šef ovog resora. On dosljedno radi i na sopstvenoj promociji i pokazuje spremnost za veće zadatke. To uključuje i neispoljavanje kritike prema nadređenom. Suzdržava se i rasprava, koje su van njegovog političkog domena.
 

Deutschland CDU-Regionalkonferenz Düsseldorf l Merz, Kramp-Karrenbauer und Spahn
Fridrich Merz (lijevo), Annegret Kamp Karrenbauer i Jens Spahn (desno)Foto: picture alliance/dpa/F. Gambarini

FRIEDRICH MERZ
 

Pravnik, specijaliziran za ekonomska pitanja je nada za privredno krilo CDU-a,  ali i one konzervativce za koje je kurs Angele Merkel postao socijalno liberalan i proizvoljan. Kao i Spahn, Merz se smatra oštrim kritičarem kancelarkine izbjegličke politike i želio bi pooštriti zakon o azilu. Njegove pristaše nadaju se da će se vratiti konzervativnim vrijednostima srednje klase za koje se CDU prethodno zalagao.

64-godišnji Merz je u međuvremenu, nakon što je izgubio dvoboj sa Angelom Merkel i povukao se sa aktivnih funkcija u CDU-u, napravio karijeru. Prethodno je dvije godine bio predsjednik Kluba poslanika CDU-a i CSU-a u Bundestagu, prije nego što ga je Angela Merkel potisnula s te funkcije 2002. godine. Merz je 2009. godine u ljutnji napustio Bundestag i prešao u privatni sektor. Prije nekoliko sedmica je ovaj porodični čovjek i katolik po ubjeđenju dao ostavku na mjesto predsjednika Nadzornog odbora njemačke podružnice najveće svjetske kompanije za upravljanje imovinom Blackrock i najavio da bi se ponovno želio više uključiti u politiku.

Richard-Wagner-Festspiele in Bayreuth - Jens Spahn
Jens Spahn sa bračnim partnerom Danielom FunkeomFoto: picture-alliance/dpa/T. Hase

Sjajan je govornik i u posljednje vrijeme ima sve više javnih nastupa. Rado se angažira na velikim vanjskopolitičkim pitanjima i postavlja se kao državnik. "Noću mislim na Njemačku - 10 teza o stanju nacije", bio je naziv govora, koji je održao početkom januara u Rottach-Egernu u Bavarskoj. U njemu se založio za nastavak snažnog saveza s Evropljanima i Sjedinjenim Državama. "Postoje trgovinski partneri širom svijeta poput Narodne Republike Kine i Rusije, ali očigledno ne dijelimo sa ovim zemljama naše ideje o slobodi mišljenja i izražavanja, slobodi štampe, slobodi vjeroispovijesti i svim drugim pitanjima koja se tiču građanskih prava", rekao je Merz i zaključio: "U ovome bismo se trebali slagati sa zemljama Evrope. I dalje dijelimo te temelje našieg Ustava sa Sjedinjenim Državama - ne zbog Trumpa, već unatoč Trumpu."
 

ARMIN LASCHET
 

Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije suzdržao se od kandidature za šefa CDU-a 2018. godine. Vjerovatno zato da ne bi umanjio šanse Annegret Kramp-Karrenbauer, čiji je politički kurs vrlo sličan njegovom. Ovaj 58-godišnjak je jedan od vjernih saboraca Angela Merkel. Uvijek ju je stajao uz nju i branio njene stavove tokom izbjegličke krize 2015., ali i nakon toga. 

Armin Laschet und Angela Merkel
Armin Laschet uživa povjerenje i podršku Angele Merkel Foto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Do 2010. godine Laschet je bio ministar za integracije u prvoosnovanoj i najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. U skladu s njegovim liberalnim stavom u domenu vanjske i integracijske politike CDU-a, tom je zadatku pristupio na vrlo diferenciran način. Bio je trn u oku konzervativnih krugova u CDU-u, zbog čega su ga podrugljivo i omolovažavajuće  prozvali "Turk-Armin". Laschet se već nekoliko puta izjasnio da će država islam priznati kao religiju u Njemačkoj - slično načinu na koji je to zapisano u državnom zakonu za kršćanske crkve i jevrejske zajednice.

Za razliku od Jensa Spahna i Friedricha Merza, Armin Laschet se smatra "spojivim" ne samo s FDP-om s kojim vlada u koaliciji u NRW-u, već i sa partijom Zelenih. U sigurnosnoj politici, Laschet zauzima prilično tvrd stav. Dao je pokrajinskom ministru unutarnjih poslova slobodnu ruku u borbi protiv "klanskog kriminala”, a uspostavio je i vladinu komisiju "Više sigurnosti za NRW".

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android