Kriza u Ukrajini ugrožava nuklearne reaktore

Nedavne vijesti o nedostatku vode zbog uništenog vodovoda, što je pogodilo na hiljade ljudi na istoku Ukrajine, ne znače ništa dobro za sigurnost nuklearnih elektrana u toj zemlji.

Naime, sigurnost i pouzdanost infrastrukture koja je od iznimne važnosti za neku zemlju, poput električne energije i vodoopskbe, predstavljaju ključne faktore za siguran rad nuklearnih reaktora.

„Kad se odlučite pokrenuti nuklearnu elektranu, ili kao u ovom slučaju park nuklearnih reaktora, morate garantirati da ondje neće biti nestabilnih socijalnih situacija te da definitivno neće doći do rata“, rekao je Michael Sailer, predsjednik Njemačkog odbora za upravljanje nuklearnim otpadom i član Njemačkog odbora za sigurnost reaktora, u razgovoru za DW.

Opasnost od ljudskih pogrešaka

„Govorimo o nuklearnim elektranama koje imaju visoki rizik čak i ako su dobro izgrađene i održavane“, dodao je Sailer koji vodi i ekološki „think thank“ zvan Öko-Institut u Freiburgu. „U Ukrajini imamo dodatni problem da je povećana opasnost od ljudskih pogrešaka jer su osobe koje upravljaju nuklearkama manje motivirane nego negdje drugdje. A tu je i činjenica da su sigurnosne karakteristike tih reaktora mnogo manje nego kod modernih reaktora.“

Ukrajina trenutačno ima četiri nuklearke s 15 reaktora koje pokrivaju otprilike polovicu energetskih potreba u toj zemlji. Zato ih je praktički nemoguće isključiti tijekom krize. Svi reaktori potječu iz sovjetskoga doba i pušteni su u pogon 80-ih godina 20. stoljeća. Oni, osim toga, sliče reaktoru u Černobilu koji je eksplodirao 1986. godine i prouzrokovao najgoru nuklearnu katostrofu u povijesti. Najveća ukrajinska nuklearka u Zaporožju udaljena je oko 200 kilometara od Donjecka, epicentra sukoba između proruskih militanata i Vlade u Kijevu.

Opasnost od sabotaže

No stručnjaci nisu samo zabrinuti zbog održavanja tehničke infrastrukture i motivacije inženjera koji upravljaju reaktorima. Neprestani sukobi između vladinih i proruskih snaga povećava rizik da bi i ukrajinske nuklearke također mogle postati meta sukoba.

Stariji reaktori koji su izgrađeni u sovjetskom stilu su nesigurniji od onih u zapadnoj Europi, izjavio je Lothar Hahn, bivši direktor Društva za sigurnost nuklearnih elektrana i reaktora, vodećeg centra za ispitivanje nuklearne sigurnosti u Njemačkoj. „No opasnost od sabotaže ili rata tu je činjenicu čak bacila u sjenu. Tada bi se odmah našli u dramatičnoj situaciji.“

Stručnjaci nisu htjeli opisati moguće scenarije sabotaže ili rata, ali su naglasili da je ta opasnost prema njihovom mišljenju realna. „Ne treba vam vojska, samo 20 do 30 dobro obučenih ljudi“, rekao je Hahn. „Te se stvari ne mogu nikako imati pod kontrolom.“

Zato je NATO u aprilu i poslao mali tim civilnih stručnjaka u Ukrajinu kako bi savjetovali tamošnje dužnosnike kako se može poboljšati sigurnost nuklarnih elektrana i druge infrastrukture u „konteksu mogućih prijetnji“.

Stručnjaci su izradili povjerljivo izvješće koje je zatim predano ukrajinskim dužnosnicima.

Uloga NATO-a

Jedan od razloga zašto je Ukrajina zamolila NATO za pomoć je „moguća destabilizacija“ na području gdje se nalazi infrastruktura od strateške važnosti, rekao je ukrajinski ambasador pri NATO-u u razgovoru za novinsku agenciju Reuters.

Pomoć NATO-a je korisna, ali i limitirana, izjavio je Sailer. Sjevernoatlantski vojni savez može savjetovati ukrajinske dužnosnike o tome kako se mogu poboljšati postrojenja da bi se mogla bolje obraniti od mogućih uljeza. “No na kraju krajeva, ako imate tim koji simpatizira s proruskim militantima i sukob eskalira, onda će sve to postati dio toga. Druga stvar oko koje NATO ne može nikako pomoći su sigurnost i stabilnost električne mreže. Ako zamislite Ukrajinu bez jasnih zapovjednih struktura, to očito znači da je ugrožena stabilnost cijele električne mreže”, upozorava Sailer. “A nuklearne elektrane bez nekoliko priključaka na solidnu električnu mrežu su iznimno opasne.”

Veća pozornost

Sukobi koji i dalje ne jenjavaju, uzimanje promatrača OESS-a za taoce i zauzimanje javnih ustanova dokazuje da su zapovjedne strukture već oslabljene, osobito na istoku zemlje. Nedavne vijesti o uništenom vodovodu na istoku Ukrajine naglašavaju činjenicu da to može lako utjecati na iznimno važnu infrastrukturu.

Zato se, unatoč pomoći NATO-a, ne posvećuje dovoljno pažnje sigurnosti nuklearnih elektrana u Ukrajini, tvrde stručnjaci.

“To je doista problem jer samo nekolicina ljudi razmišlja o tome”, rekao je Sailer. Nuklearni stručnjaci se inače ne fokusiraju na tako nestabilne situacije, a ljudi koji se njima bave kao, npr. diplomati, obično ne shvaćaju osjetljivost nuklearnih elektrana.”