1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Krizna diplomatija radi punom parom

5. mart 2014

Ruski predsjednik Putin je izjavio da ne želi rat sa Ukrajinom i da će rado razgovarati sa Zapadom. Istovremeno su ruske trupe zauzele raketne baze na Krimu a Lavrov izjavio da Moskva ne može povući trupe za samoodbranu.

https://p.dw.com/p/1BKR5
Foto: Getty Images

Posmatrači Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) trebali bi nadgledati situaciju na Krimu i razjasniti spornu vojnu akciju ruskih trupa. Ovo je u utorak uveče u Beču dogovorilo 20 predstavnika zemalja članica OSCE-a. No, da li će nenaoružani posmatrači dobiti dozvolu ulaska na Krim, još nije poznato. U delegaciji OSCE-a će, prema navodima lista „Frankfurter Allgemein Zeitung“, učestvovati i dva pripadnika njemačke vojske (Bundeswehr).

Vojna operacija samo u slučaju napada na ruske građane

Prema riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina „Rusija ne želi prisvojiti Krim niti želi rat sa susjednom Ukrajinom”. Na konfereciji za novinare održanoj u u njegovoj rezidenciji u Moskvi, Putin je zaprijetio vojnom operacijom na istoku Ukrajine samo u slučaju da dođe do napada na ruske građane. „Trenutno tako nešto nije neophodno“, rekao je Putin.

Američki ministar vanjskih poslova John Kerry sa domaćinima u KIjevu (Jazenjuk i Turčinov)
Američki ministar vanjskih poslova John Kerry sa domaćinima u Kijevu (Jazenjuk i Turčinov)Foto: Reuters

Samo nekoliko sati kasnije je vojska na sjeveru Rusije testirala balističku raketu koja je, kako je i planirano, pala u nekoliko hiljada kilometara udaljeni Kazahstan.To je po svemu sudeći bila demonstracija vojne moći.

Putin je na konferenciji za novinare pokazao i otvorenost za razgovore sa Zapadom. Kao posebno pozitivnim je naveo njemački prijedlog formiranja međunarodne kontakt grupe.

Američke prijetnje Rusiji i svesrdna pomoć Ukrajini

Američki predsjednik Barack Obama je hladno reagovao na Putinove riječi. „Ruski predsjednik svojim izjavama nikoga neće dovesti u zabludu“, rekao je Obama. Prema njegovom viđenju Rusija se odnosom prema krizi u susjednoj zemlji izolirala.

To je razlog što američki predsjednik po svemu sudeći neće putovati u Soči na sastanak grupe G8 koji se održava u junu. Predstavnik vlade u Washingtonu je rekao da je Obamino učešće na sastanku moguće samo ako se Rusija povuče iz krize u Ukrajini. On je također potvrdio da je Obama sinoć o krizi u Ukrajini telefonom razgovarao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Detalji razgovora nisu poznati.

Istorija poluostrva Krim

SAD su najavile da će Kijevu pružiti finansijsku pomoć koju će nova vlada pored ostalog koristiti za snabdjevanje zemlje električnom energijom. Američki ministar vanjskih poslova, John Kerry je prilikom posjete Kijevu rekao da se radi o iznosu od oko milijardu dolara (oko 725 miliona eura). Kerry je rekao da će SAD u Kijev poslati stručnjake kako bi novoj vladi pomogli da se bori protiv privrednih problema. SAD će također poslati i stručnjake koji bi trebali pomoći Ukrajini da predstojeći izbori budu održani po međunarodnim standardima. Također je planirana i pomoć u borbi protiv korupcije.

Evropska komisija će u srijedu (4.3.) donijeti odluku o finansijskoj pomoći Ukrajini. Novac bi na raspolaganje trebao staviti i Međunarodni monetarni fond (MMF). Delegacija MMF-a je otputovala u Kijev gdje će sa predstavnici prelazne vlade razgovarati o finansijskoj pomoći.

Na Krimu aktivne samo snage za „samoodbranu“

SAD su okrivile Kremlj da je sa više hiljada vojnika zauzeo poluostrvo Krim. Putin je to negirao i rekao da se radi o snagama za „samoodbranu“ koje se na Krimu brinu o sigurnosti. Američka vlada je prekinula vojne kontakte sa ruskom vojskom. Pentagon je saopštio da su prekinute i sve zajedničke vježbe i otkazani bilateralni sastanci i konferencije. Američki predsjednik Barack Obama i drugi američki političari govore o daljim sankcijama i mjerama koje bi imale za cilj međunarodnu izolaciju Rusije.

Ukrajinski vojnik pored panoa sa kartom Krima na kojoj pise "Autonomna republika Krim"
Poluostrvo Krim je strateški važno za RusijuFoto: Reuters

Sankcije bi već u četvrtak (5.3.) mogli usvojiti i šefovi država i vlada 28 zemalja članica EU. Moguće je da dođe do prekida razgovora sa Moskvom o viznim olakšicama, zabrane ulaska u EU određenim osobama i zamrzavanje bankovnih računa.

Specijalni uzaslanik UN-a doputovao na Krim

Situacija na Krimu je zategnuta, ali mirna. Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen je rekao da „bez obzira na ponovljene zahtjeve međunarodne zajednice, Rusija i dalje krši suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i da ne poštuje međunarodne obaveze“.

UN je na Krim poslao specijalnog izaslanika. „Diplomata Robert Serry je doputovao na Krim kako bi se na licu mjesta uvjerio u aktuelnu situaciju“, izjavio je glasnogovornik UN-a. Trenutno nema informacija o njegovim planovima i dužini boravka na Krimu. Holanđanin Serry je inače specijalni opunomoćenik za mirovni proces na Bliskom istoku.

Autor: Mehmed Smajić (dpa, afp, rtr)

Odgovorni urednik: Svetozar Savić