1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zvuci budućnosti

Heiner Kiesel14. juli 2015

Istraživači Fraunhofer društva rade na zvučnim sistemima koji mogu da promijene naše navike slušanja muzike. Institut predvodi naučnik koji je prije tačno 20 godina već napravio globalnu revoluciju pronašavši - mp3 kod.

https://p.dw.com/p/1Fxry
Foto: Fotolia/RTimages

U ormaru i na zidovima su nagrade, priznanja, diplome. Ovaj čovjek je mnogo postigao, vidi se u kancelariji Karlhajnca Brandenburga. Prema legendi, šef Fraunhofer instituta za digitalne medije i tehnologiju (IDMT) u Ilmenau u Tiringiji, već godinama je jedan od najomraženijih ljudi u muzičkoj industriji. On je, zajedno sa svojim timom „kriv“ za pronalazak, odnosno uvođenje audio formata mp3. "Međutim, nikada nisam lično sreo nikoga ko je bio ljut na mene", kaže Brandenburg.

Ipak, on je upoznao mnoge iz industrije koji ga svojevremeno, kad je MP3 bio nov, nisu baš ozbiljno shvatali. "Mnogi od glavnih igrača u industriji su mislili da je to simpatična stvar. Ali, oni su takođe rekli da je to suviše komplikovano za upotrebu." Pri tome su on i njegove kolege samo htjeli da pronađu način za kompirimovanje muzike kako bi ona mogla da se šalje preko (tada još uvijek sporih), telefonskih linija. Pobjednički pohod mp3-formata počeo je kada je jedan student iz Australije ovaj format stavio na internet tako da je postao dostupan svima. Otada su cijeli albumi stajali u male "pakete" podataka koji su mogli da se šalju preko mreže.

Karlhajnc Brandenburg u studiju
Karlhajnc Brandenburg u studijuFoto: picture-alliance / dpa

Danas je svijet muzike drugačiji i njemački istraživač Brandenburg je primljen u Hall of Fame interneta.

Njegove oči svjetlucaju kada govori o tom istorijskom otkriću u audio tehnologiji, kojim je muzika odvojena od određenog nosača podataka. To je priča o slučajnosti, marljivosti i o pravom trenutku. "Mi nismo bili jedini koji su radili na smanjenju obima podataka audio fajlova, ali ostali su napravili mnogo grešaka", kaže Brandenburg.

MP3 je donio slavu i novac

Projekat je Brandenburgu donio više od slave, ali: "Po mojim standardima ne bih rekao da sam bogat čovjek", kaže on sasvim direktno. Njemački zakon se pobrinuo da pronalazači imaju udio u prihodima. I Fraunhofer društvo godišnje dobija milionske iznose (visoke dvocifrene). Naime, svako ko koristi uređaje ili različite procedure made in Fraunhofer mora da plati, a to su proizvođači uređaja za snimanje i reprodukciju zvuka, računara i muzički distributeri. "To nije mnogo u pojedinačnom slučaju, ali kada saberete nekih sedam milijardi uređaja, onda je to poveća suma."

Tantijemi još uvijek stižu, ali u većini zemalja patenti imaju određeni rok trajanja. U Njemačkoj, u skladu sa zakonom, patenti su zaštićeni 20 godina, što je standard Svjetske trgovinske organizacije. Dakle, prije ili kasnije, novac će prestati da stiže. Ali, Brandenburg već vidi sljedeću veliku stvar. "To je nešto poput holodeka u Zvjezdanim stazama. Ne samo da se čuje muzika, nego se osjeti cijela atmosfera u džez klubovima!"

Mp3 plejeri su brzo potisnuli CD-ove sa tržišta
Mp3 plejeri su brzo potisnuli CD-ove sa tržištaFoto: cc-by-nc-sa-bluepoke

Okružen zvučnicima

Naravno to nije potpuno novo, ali, možda je novo to što bi ovaj put moglo da se uradi kako treba. U podrumu instituta rukovodilac projekta Kristof Sladežek pokazuje audio budućnost na kojoj radi njegov šef. On sjedi ispred dva monitora - lijevo je virtuelni mikspult, desno je prikazan zvuk proizveden u laboratoriji. Iz 12 zvučnika na crnim zidovima čuje se pop muzika. Prilično dobro, pomislite u prvom trenutku. Zatim Sladežek posegne za mišem, pomjeri simbol i pjevačica je iznenada iza mene. Slušalac čak može da je postavi pored sebe.

U Fraunhofer institutu još uvijek imaju veliku finansijsku korist od pronalaska
U Fraunhofer institutu još uvijek imaju veliku finansijsku korist od pronalaskaFoto: DW/H. Kiesel

Tehnologija iza ovog zvučnog pejzaža, zasnovana je sintezi talasnog polja, koji je razvijen u kasnim 80-tim godinama u holandskom gradu Delftu. Pritom, kompjuter šalje svakom zvučniku u sobi poseban zvučni signal, stvarajući talasne frontove koji odgovaraju prirodnom izvoru zvuka, glasa ili instrumenta. Sladežek kaže: "Zvuk u sobi je savršeno izmiksan i potrebno nam je daleko manje zvučnika nego ranije", kaže on. Ranije im je za takav efekat u crnoj sobi bio potreban 81 zvučnik!