Kuba čista uz njemačku pomoć
4. decembar 2018
Od poljoprivrednog otpada bi trebala nastajati električna struja, trebala bi biti stvorena nova radna mjesta, a i suzbijano širenje jedne uvezene, beskorisne biljke. Stvari zvuče predobro kad Wolfgang Krug priča o planiranom energetskom projektu na Kubi.
Krug je direktor tvrtke Prolignis AG iz Ingolstadta, tvrtke koja se bavi razvijanjem projekata na području obnovljivih izvora energije. Skupa sa strojograditeljem LAWI Engineering iz Kiela on je osnovao konzorcij EnerCu s namjerom da u kubanskoj pokrajini Cienfuegos grade CO2-neutralnu elektranu na biomasu.
Na Kubi se posljednjih godina ciljano investira na području obnovljivih izvora energije. Nastalo je više vjetroparkova i solarnih postrojenja za proizvodnju struje. Ali, osobito industrija koja prerađuje šećernu trsku stvara tone organskog otpada, dakle biomase koja može biti korištena za proizvodnju struje.
Struja od bio-otpada
"Već danas se bagasa (ostaci šećerne trske nakon što iz nje bude istisnut sok, op.ur.) koristi za proizvodnju struje i pare za pokretanje mlinova za šećernu trsku", kaže Krug. "Ali stari kotlovi rade samo za vrijeme šestomjesečne žetve. U vrijeme kad nije žetva kotlovi miruju."
EnerCu to želi promijeniti. Uz otpatke šećerne trske kao gorivo bi trebao biti korišten marabu, jedna grmovita Kubancima beskorisna biljka koja je uvezena na taj otok, a koja prekriva oko 18 posto njegovog teritorija. Tako bi elektrane mogle raditi tijekom cijele godine.
Višak struje bi išao u javnu mrežu. "Naša elektrana može strujom opskrbljivati nekoliko tisuća kućanstava", kaže Krug. "I to tijekom cijele godine." A to je Kubi jako potrebno.
Trenutno se struja na Kubi proizvodi uglavnom u termoelektranama uz pomoć nafte uvezene iz Venezuele. Ali, zbog gospodarske krize u toj zemlji, uvoz nafte je smanjen. Kuba već godinama pokušava mjerama štednje smanjiti količinu potrebne energije i smanjiti ovisnost o fosilnim izvorima energije.
Cilj je neovisnost
Kubanska vlada je kao jedan od prioriteta označila uspostavu energetske neovisnosti. Do 2030. Kuba želi udio obnovljivih izvora energije povećati sa sadašnjih 4 posto na 24 posto. Od toga bi oko 60 posto trebalo otpasti na biomasu. Zato vlada planira izgradnju dvadesetak elektrana u neposrednoj blizini tvornica za preradu šećerne trske.
U te planove se uklapa Krugovo poduzeće. Poslovni model je jednostavan. Kubanska vlada stavlja na raspolaganje zemljište na kojem je nekoć rasla šećerna trska, a danas je zaraslo u marabu, kao i koncesiju za uklanjanje marabua te otpad od šećerne trske (bagasu). Njemačko poduzeće stavlja na raspolaganje tehnologiju i novac za izgradnju postrojenja.
Za uzvrat poduzeće dobiva zajamčenu cijenu za struju koja će ići u mrežu. "To je korektan posao s Kubancima", kaže Krug. U Brazilu, gdje je Prolignis također aktivan, cijena struje se određuje stalno nanovo na dražbama. Zajamčena cijena povećava, naravno, sigurnost planiranja, kaže Krug. "Šećerna industrija treba nas, mi trebamo šećernu industriju."
Veliki koncerni kao španjolska Gamesa ili njemački Siemens pokazivali su ranije zanimanje za energetski sektor na Kubi. Prije dvije godine je Gamesa potpisala ugovor o gradnji sedam vjetroelektrana, a Siemens je s kubanskom vladom pregovarao o izgradnji zastarjele dalekovodne mreže. I francuski naftno-plinski koncern Total pregovara o izgradnji termoelektrane na plin.
Prva elektrana na biomasu, koju je izgradilo jedno škotsko-kinesko-kubansko mješovito poduzeće (Biopower) u Ciro Redondou u pokrajini Ciego de Ávila, uskoro će biti puštena u pogon.
Brojne prepreke
Gotovo šezdeset godina Kuba ima poteškoća zbog gospodarskih, financijskih i trgovinskih sankcija SAD-a. Sankcije pogađaju i zemlje koje bi htjele poslovati s Kubom pa su i potencijalni investitori oprezni.
Sama Kuba nema novca za takve investicije, a njemačkoj strani često nedostaje javna potpora za financiranje. Povećanje gornje granice do koje kreditni osiguravatelj Euler Hermes može u ime njemačke države osigurati sklopljene poslove ove je godine dva puta propalo zbog otezanja plaćanja na kubanskoj strani, napominje Gunther Neubert, predstavnik Njemačkog ureda za poticanje trgovine i investicija na Kubi. On se nada skorom osjetnom povećanju "kao bi se malim i srednjim poduzećima omogućilo ulazak u poslove na Kubi".
To je izazov pred kojim se nalaze i Krug i njegov partner. Za realizaciju projekta treba im oko 70 milijuna američkih dolara. "Trenutno pregovaramo s investitorima diljem svijeta kako bismo za ovaj privlačni, zeleni projekt pridobili investitore."
Zašto su se, unatoč svim preprekama, odlučili za Kubu? "To je inteligentan plan koji se zasniva na razmjeni dobara", kaže Krug. "A tu je i privlačnost drukčijega."
Krugovo malo poduzeće traži niše, tamo gdje veliki ne idu. A Kuba je posebno tržište puno niša i izazova. "Ovdje sve traje malo duže, ali naš projekt bi odmah mogao biti proveden." Da bi došao do ove točke Krug je godinama u Havani išao od vrata do vrata.