Kulminira kriza vlasti u Mostaru

Visoki međunarodni predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko izvijestio je hrvatske i bošnjačke političke čelnike kako će nametnuti rješenja oko izbora gradonačelnika Mostara, ukoliko se ne postigne dogovor do 5. oktobra. Tada se navršava godinu dana od održanih općinskih izbora u BiH. Inzko je poručio da će ostaviti određeno vrijeme hrvatskim i bošnjačkim političkim strankama kako bi same postigle dogovor o izboru gradonačelnika. U suprotnom će preduzeti određene korake, rekao je Inzko ne precizirajući o na šta konkretno misli.

Raste pritisak

„Sazrijeva vrijeme i pritisak na političare da nađu neko rješenje. Ja kao visoki predstavnik međunarodne zajednice i evropski predstavnik bih zaista želio da se to rješenje nađe ovdje u Mostaru, a ne negdje u Sarajevu, recimo u mom uredu. Možda ću dati političarima još neko dodatno vrijeme, ali poslije 4. oktobra taj pritisak će biti možda i malo veći, jer ako ulazimo u drugu godinu bez gradonačelnika, to su signali koji nisu dobri", rekao je Inzko. On je, ipak, naglasio kako treba dobro promisliti i naći rješenje koje će valjati na duže staze, dodajući kako u prvom planu nisu tehničke promjene statuta. „Visoki predstavnik je nagovijestio neka rješenja koja će pojednostaviti procedure i on očekuje da se 4.oktobra izabere gradonačelnik, s tim da je on dužan da pojednostavi procedure", izjavio je predsjednik Gradskog odbora SDA Mostara, Zijad Hadžiomerović. On je dodao kako smatra da će rješenje ići u pravcu tehničkog pojednostavljenja izbora gradonačelnika, misleći pri tome na redefiniranje pojma proste većine u Gradskom vijeću, te uvođenja tajnog glasanja, koje je ionako predviđeno Statutom Grada Mostara. Hadžiomerović smatra kako je za dogovore kasno, pošto je prošlo godinu dana od lokalnih izbora, te da više nema vremena za dogovore.

Tajno glasanje

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović usprotivio se tajnom glasanju prilikom izbora gradonačelnika u Gradskom vijeću Mostara, rekavši da njegova stranka zagovara ponavljanje izbora za gradonačelnika kojeg bi građani direktno birali, a ne posredno kroz Gradsko vijeće, što propisuje statut kojega je ranije nametnula međunarodna uprava u BiH. „Ne vidim nijednog razloga zašto bi Mostar bio grad slučaj, odnosno zašto izborni zakon BiH ne bi vrijedio za Mostar i to je ono što sam ja tražio da OHR uistinu uradi", rekao je Čović. „Ja ću imati opet razgovor sa gospodinom Tihićem, odnosno sa gospodom iz SDA ovih dana. Nadam se da možemo ponovo doći jako blizu, jer smo nekad bili završili pregovore oko Mostara", rekao je Čović.

Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž pozvao je međunarodnu zajednicu da u Mostaru osigura rješenja koja bi ga učinila prosperitetnom sredinom, a ne "gradom slučajem". On je podsjetio da situacija jeste osjetljiva, kompleksna, pozicije različite, ali da ostaje da se vidi u kojoj mjeri je Vijeće za provođenje mira i međunarodna zajednica uopće sada fokusirana da ona preuzme odgovornost za deblokadu Mostara. „Ja očekujem zaista da će se povući potezi na dobrobit svih građana Mostara. Moja impresija jeste da gospodin Inzko, kao visoki predstavnik, zaista direktno i najozbiljnije želi pomoći Mostaru", rekao je pored ostalog Raguž.

Finansijski kolaps

I bauk finansijskog kolapsa, koji je ljetos izbjegnut samo zbog reakcije Visokog predstavnika, ponovo se nadvio nad Mostarom. U odmjeravanju političkih snaga različitih opcija, deblji kraj su opet izvukli gradjani, odnosno korisnici gradskog budžeta. Mnoge javne institucije od velikog interesa za grad i društvo dovedene su na ivicu opstanka. „Nismo pristali, niti pristajemo na mostarski koncept dvonacionalnog življenja. Zato smo kontinuirano kažnjeni“ – govori Sead Đulić direktor Mostarskog teatra mladih i dodaje: “Grad koji je osnivač MTM-a planirao je 15 maraka za naš Međunarodni festival autorske poetike, a ni taj budžet od 15 KM još nije usvojen."

Kakve su posljedice dugotrajne političke krize na funkcionisanje brojnih institucija kojima je Grad Mostara osnivač, govori i izjava Jasne Rebac, direktorice Centra za djecu i omladinu s posebnim potrebama "Los Rosales", u kojoj ističe kako ova ustanova ne može više biti talac politike u Mostaru. „Neusvajanje budžeta dovelo nas je do situacije da se ovaj Centar nalazi pred totalnim kolapsom. Nismo dobili troškove za prijevoz djece s posebnim potrebama od 31. decembra prošle godine. Nikoga za to nije briga. Tražit ćemo odgovornost svih vijećnika u Gradskom vijeću Mostara", izjavila je Rebac. „Kada su u pitanju djeca s posebnim potrebama, Zakon nalaže da društvo mora voditi brigu o njima, odnosno štićenicima smještenim u Centru. Zato, gospodo, osvrnite se oko sebe, jer ako se nešto ubrzo ne poduzme, imat ćemo katastrofalne posljedice", izjavila je direktorica Centra Jasna Rebac.

Budžet-životno pitanje

I direktorica javne ustanove "Dječji vrtići" Danijela Kegelj ističe kako se posljedice neusvajanja budžeta i neizbora gradonačelnika svakodnevno osjete u radu, jer dobar dio roditelja djece koji su u vrtiću primaju također platu iz gradskog budžeta, koje nema, a oni kao zaposlenici također nemaju plate tako da je problem dvostruk jer ne mogu izvršavati ni obaveze prema dobavljačima. „Ovim putem apeliram na vijećnike da gledaju na životne probleme, jer budžet se treba donijeti i to nije političko nego životno pitanje za sve nas, a oko izbora gradonačelnika neka se dogovaraju", ističe Kegelj, dodajući kako se cijela situacija odražava i na raspoloženje djece jer je u radu s njima vidljiva jedna depresivnost.

Hrvatske i bošnjačke stranke u Gradskom vijeću ne odustaju od toga da Ljubo Bešlić iz HDZ-a BiH, odnosno Suad Hasandedić iz SDA bude gradonačelnik Mostara. Ni nakon mnoštva sjednica Gradskog vijeća nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu. Zbog komplikovanog načina biranja za izbor gradonačelnika potrebna je podrška najmanje 18 od 35 vijećnika, što nijedna stranka ne može ostvariti. Iz bilo koje ugla gledajući, problemi gradskih ustanova i instucija Mostara su prije svega političke prirode. Osnovni je problem u tome što grad Mostar već godinama ima vlast koja se uporno bavi sama sobom, a ne problemima gradjana.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Jasmina Rose