Kultura je najjače bh. oružje

Amer Kapetanović, ministar-savjetnik u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Berlinu, završava svoj petogodišnji mandat. Kapetanović je tokom svoje diplomatske misije inicirao formiranje Parlamentarne grupe za Bosnu i Hercegovinu u njemačkom Bundestagu (Parlamentu), koja Bosnu i Hercegovinu drži visoko na dnevnom redu zakonodavne vlasti u Njemačkoj.

Njemačka pouzdan i iskren prijatelj

Nakon petogodišnjeg iskustva u radu sa njemačkim službenicima i političarima, Kapetanović je uvjeren da Njemačka za Bosnu i Hercegovinu predstavlja jednog stabilnog i dobrog saveznika. Poredi Njemačku sa jednim racionalnim i pouzdanim prijateljem naše države, koji je spreman, za našu sopstvenu dobrobit, ukazati i na ono što nije dobro i što trebamo promijeniti u korist našeg evropskog puta. Naravno, nekada je zgodnije imati prijatelja koji će nam reći isključivo ono što želimo čuti, pa je stoga odnos Njemačke prema BiH često ocijenjen kao suviše kritičan.

Mnogi domaći dužnosnici, ali i novinari također smatraju da je evidentan pad zainteresovanosti Njemačke za cjelokupni balkanski region, a pogotovo za BiH. Amer Kapetanović ipak misli drugačije:

"Njemačka prosto ne može potpuno dići ruke od Balkana jer smo joj suviše blizu i suviše usko vezani za njene geostrateške interese. Ono što vjerovatno mnogim analitičarima smeta jeste činjenica da ona nije dovoljno bilateralno angažirana koliko bismo mi željeli. No treba imati u vidu da je spoljna politika Njemačke dugo godina bila vrlo defanzivna. U posljednje vrijeme stvari se mijenjaju, Njemačka je postala jedan globalni igrač u pravom smislu te riječi, a samim time došlo je i do redistribucije interesa. Sada stvari stoje tako da se Balkan tretira kao jedan region, a u okviru te regije, spoljna politika ove zemlje oslanja se na dva velika stuba - Hrvatsku i Srbiju, kao dvije najveće zemlje. Mi smo ipak malo tržište. Ali ipak postoje i tendencije ulaganju u BiH, to možda nisu velike kompanije, ali manja preduzeća sve češće traže svoj interes na našem tržištu. Treba imati u vidu da je Njemačka prije nekoliko godina bila naš peti, možda čak i šesti po redu spoljnotrgovinski partner, danas je već na trećem mjestu."

Nepovoljna ekonomska klima za strane ulagače

Kapetanović također ističe da Bosna i Hercegovina pod hitno mora raditi na poboljšanju opće ekonomske klime ukoliko želi da se ubuduće bilateralni odnosi sa zemljama Zapadne Evrope dalje intenziviraju. Naime, kompleksnost našeg tržišta i sistema je nešto što odbija strane ulagače. Istraživanje Njemačke privredne komore u Sarajevu u suradnji sa Društvom za promicanje njemačko-bosanskohercegovačkih ekonomskih interesa pokazalo je da je čak 74% njemačkih firmi, koje su prisutne u BiH, izričito nezadovoljno, jer smatraju da se posljednjih godina poslovna klima u državi znatno pogoršala.

Imidž, koji Bosna i Hercegovina trenutno ima u Njemačkoj, prema procjenama Kapetanovića, nije dobar. Jednim od uzroka smatra brojne predrasude i neznanje, koje bivaju samo podgrijani negativnom slikom, koju o našoj državi stvaraju mediji. Napominje da u jednom od najpopularnijih njemačkih sedmičnjaka "Der Spiegel" nije naišao niti na jedan jedini afirmativni članak vezan za BiH, koja se spominje obično samo u kontekstu radikalnog islamizma i vehabizma. Naravno, s druge strane i mi sami možemo i moramo raditi na poboljšanju imidža. Najjačim oružjem za to bivši savjetnik smatra kulturu:

"Kada govorite o kulturi u Bosni i Hercegovini, odjednom se taj klik događa i država se gleda u sasvim drugom svjetlu. To sam doživio onog trenutka kada je Jasmila Žbanić preuzela Zlatnog medvjeda na festivalu Berlinale, pri prezentacijama Dana filma u BiH ili Dana kulture i sličnim prigodama."

Niz prepreka za građane

Pored suradnje sa njemačkim dužnosnicima, zadatak Amera Kapetanovića u proteklih pet godina bio je i kontakt sa bosanskohercegovačkim građanima, koji žive u Njemačkoj. Dosta je toga čuo o problemima raznih vrsta na koje oni nailaze, naročito kada je riječ o birokratiji.

"Najveći problem je što mi prebrzo mijenjamo svoje zakone i svoj cijeli sistem, kako bismo uhvatili korak za bezvizni režim i za ulazak u Evropsku uniju. Građani ovdje često ne uspiju slijediti taj korak, pa se dešavaju i zaista teške ljudske sudbine, gdje građani nakon nekog vremena shvate da nisu u Centralnoj evidenciji (CIPS-u), a da bi izvadili pasoš moraju se tamo upisati. Do upisivanja naravno ima još nekoliko međukoraka. To stvara frustracije, ljudi su nezadovoljni i ljuti, a mi im pokušavamo objasniti da to radimo za njih, da gradimo sistem zahvaljujući kojem oni više neće biti građani drugog reda kada je riječ o putovanju", priča Amer Kapetanović.

Na kraju svog mandata, dugogodišnji savjetnik u ambasadi rezimira i ujedno poručuje građanima u domovini: "Ovo je jedna divna zemlja. Preporučujem svakome da dođe, da vidi, da je upozna. Našim mladim ljudima bih poželio iskustvo da dođu ovdje i vide kako u Berlinu recimo jedan hindus i jedan musliman mirno žive i studiraju zajedno, da to nije nikakav problem i da je mnogo bitnije tržište slobodnih ideja nego bilo kakav okov, koji je baziran na segregaciji. To je iskustvo koje ja nosim sa sobom."

Autorka: Selma Filipović

Odg. urednica: Zorica Ilić