Kuršumlija bi mogla biti Švajcarska

„Ovaj nivo nasilja, agresije i spremnosti na sukobe, mladih iz socijalno ugroženih kvartova zemlja odavno nije doživjela. Šta se otelo kontroli?“ – pita se komentator lista Frankfurter algemajne cajtung.

„Sada će zaisgurno biti govora o nezaposlenosti mladih, njihovoj isključenosti iz društvenih kretanja i nedostatku perspektive. To su ključne riječi kojima se ovakvi ispadi uvijek iznova objašnjavaju, a koje se nikako ne smiju upotrijebiti kako bi se opravdao potez mladih, spremnih na nasilje i divljanje ne priznajući autoritet države.

Još će i britanska vlada zbog mjera štednje biti osumnjičena kao glavni krivac. Teška socijalna situacija može zaista da bude tužna slika jednog društva, ali nikako ne smije biti opravdanja za bezakonje“, smatra komentator lista Frankfurter algemajne cajtung.

Nacija u provaliji

Ziddojče cajtung piše: „Kada gore supermarketi i kada se pljačkaju prodavnice mobilnih telefona a policija napada bokserima i drugim oštrim predmetima, riječ je o kriminalnom činu koji mora kao takav biti i tretiran. Nemiri su još i pokazatelj mnogo dublje ukorijenjene slabosti. Neumorno konzervativni Dejli telegraf“, piše dalje Ziddojče cajtung, „ovako to opisuje: 'Jedan dio mladih Britanaca – pljačkaša, naslinika gurnuli su u provaliju čitavu naciju'

Ali, ova nacija je zbog sopstvene protivrječnosti i nepravde, gurnuta u provaliju. Ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji nije toliko duboka nejednakost kao što je slučaj sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Jer, za karijeru i posao se vrlo uzima u obzir ime, porodica i porijeklo.“

I to je korijen problema po mišljenju komentatora minhenskog dnevnika: „nedostatak perspektive za britansku nižu klasu. Poruka britanskoj nižoj klasi nije mogla biti jasnija: ‘Jednom siromašni – uvijek siromašni', a to važi i za vašu djecu i rođake. Imate više šansi za sedmicu na lotou nego da se probijete iz vaše klase.“

"Kuršumlija je mrtav grad"

Njemački dnevnik Velt donosi reportažu iz najsiromašnije opštine u Srbiji – Kuršumlije. „Kuršumlija je mrtav grad“, započinje novinar Velta priču izjavom prodavca igračaka. „U nekadašnjem tekstilnom kombinatu 'Konfekcija' za vrijeme bivše Jugoslavije radilo je 500 ljudi, danas više niko. Mladi napuštaju Kuršumliju, odlaze u velike gradove i tamo ostaju. Jer, ovde nema ni posla ni novca“, kaže on za Velt.

„U gradu koji je nekada imao jaku metalsku, drvnu i tekstilnu industriju i početkom 60-ih zajedno sa 89 sela brojao 53.000 stanovnika, danas živi svega 19.000 duša. A po svim socijalnim statistikama Kuršumlija je na posljednjem mjestu.“

„Međutim“, piše list, „na patrijarhalnom jugu Srbije žene su preuzele stvar u svoje ruke i krenule hrabro u novi početak. Od decembra prošle godine, otkako je nastavnica hemije Vesna Jakovljević postala nova gradonačelnica, Skupština opštine Kuršumlija je čvrsto u ženskim rukama. Predugo je bila nijemi posmatrač propadanja svog rodnog grada“, piše list, „i onda je, nakon posljednjih izbora, shvatila da je konačno vrijeme da sama učini nešto za grad u kojem živi.“

„Muškarci u politici teško da žele nešto više osim da gledaju svoj sopstveni interes“, priča gradonačelnica Kuršumlije, „dok žene nikada ne stavljaju sopstvene interese na prvo mjesto. No, ipak je teško biti domaćin u praznoj kući, u gradu koji je 'slijepo crijevo Srbije', pokušava da se našali usiljeno."

Srpska Švajcarska

„Grad je veoma siromašan i ima ogromne probleme. Preko 45 odsto radno sposobnog stanovništva je bez posla, prosječna mjesečna zarada iznosi preračunato ko 180 evra, samo 15 odsto ulica je asfaltirano. A zbog iseljavanja natalitet je pao za 20 procenata. Uprkos čistom vazduhu i termalnim izvorima, Kuršumlija je proglašena mjestom sa najlošijim životnim uslovima. U vrijeme bivše Jugoslavije u Kuršumlijsku banju je preko penzionog fonda godišnje odlazilo i do 10.000 ljudi, a danas su njena vrata zatvorena“, piše Velt. „Kada bi se banja ponovo oživjela ovdje bi se nešto pokrenulo“, kaže gradonačelnica. „Ali, naša sredstva su ograničena i potrebna nam je pomoć spolja.“

„I rat na Kosovu 1999. bio je težak udarac za Kuršumliju“, piše Velt. „Jer teritorija ovog grada se proteže 105 kilometar duž granice sa tom bivšom srpskom pokrajinom.“

„Ali, uprkos sumornim perspektivama nada u bolju budućnost Kuršumlije ne napušta nastavnicu hemije, danas gradonačelnicu Vesnu Jakovljević. Jer, kaže, 'skoro da nema ljepšeg dijela Srbije sa toliko mnogo potencijala'. Energična socijalistkinja govori o eko turizmu, malim hidrocentralama i solarnim postrojenjima u kraju bogatom rijekama i sunčanim danima. Kuršumlija“, zaključuje njena gradonačelnica, „može da postane srpska Švajcarska.“

Priredio: Svetozar Savić

Odg. urednik: Zorica Ilić