1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Lažni Romi na fakultetima

Dinko Gruhonjić14. septembar 2014

Srbija je uvela afirmativne mjere za upis Roma na fakultete, kako bi pomogla toj ranjivoj etničkoj i socijalnoj manjini da, obrazujući se, izađe iz začaranog kruga siromaštva. Te se mjere, međutim, zloupotrebljavaju...

https://p.dw.com/p/1D9DX
Roma in Serbien die Uni von Novi Sad
Foto: DW/D.Gruhonjic

Vijest bi mogla da glasi: u Srbiji je sve više Roma koji upisuju fakultete. I to je donekle tačno, u poređenju sa periodom od prije deset i više godina. Ali, samo donekle, s obzirom da je u Srbiji zapravo sve više „lažnih Roma“, odnosno onih mladih ljudi koji se tako izjašnjavaju, jer su smislili način kako da prevare državu.

Naime, afirmativne mjere uvedene su kako bi pripadnici romske nacionalne zajednice što lakše upisali fakultete i ujedno dobili stipendije za školovanje i lakše obezbijedili smještaj u studentskim domovima. Država je, dakle, ispravno pošla od teze da nema emancipacije ranjive romske zajednice bez obrazovanja i bez stvaranja romske intelektualne elite.

Prema tim mjerama, Romi se upisuju na univerzitete u okviru kvote od dva odsto od ukupnog broja mjesta na pojedinačnom fakultetu. Ta je kvota, međutim, sve više ugrožena, kažu u Nacionalnom savjetu Roma, pojavom „lažnih“ Roma.

S druge strane, Ustav i zakoni propisuju da svako može da se izjašnjava i opredjeljuje za nacionalnu pripadnost onako kako se osjeća. Samim tim, praktično je nemoguće dokazati da neko nije Rom, ukoliko se već tako izjasnio. „Kvaka 22“, reklo bi se.

„Dajte mi potvrdu da sam Rom“

No, tu nije kraj apsurdima. U konkursu, koji za upise na fakultete raspisuje Ministarstvo prosvjete, kada su Romi u pitanju jedan od uslova je da budući brucoši treba da, uz ostalu dokumentaciju, dostave i potvrdu da pripadaju toj nacionalnoj zajednici, odnosno da su upisani u posebni birački spisak, koji se koristi prilikom organizovanja izbora za nacionalne savjete manjina, najviša tijela manjinskih autonomija u Srbiji. Drugim riječima, da bi dokazali da su Romi potrebna im je – potvrda!?

Zamjenica pokrajinskog ombudsmana za nacionalne manjine Eva Vukašinović kaže za Dojče vele da se problem pojave „lažnih Roma“ ne samo ne može nego i ne smije rješavati izdavanjem nekakvih potvrda o nacionalnoj pripadnosti.

Roma in Serbien Eva Vukasinovic
Pokrajinski ombudsman za nacionalne manjine Eva VukašinovićFoto: DW/D.Gruhonjic

„Tačno je da se afirmativne mjere za upis romskih studenata na fakultete očigledno zloupotrjebljavaju od strane mladih ljudi koji nisu Romi, ali se tako izjašnjavaju kako bi se lakše upisali na fakultet i ostvarili druge beneficije, poput smještaja u studentskom domu i stipendija. Ali, toj se pojavi ne može stati u kraj tako što ćete kršiti ustavna i zakonska prava građana i od njih zahtijevati da nabave potvrdu da su Romi. Nacionalna pripadnost je stanje naše svijesti“, kaže Eva Vukašinović.

Ovlašćenje da izdaju famoznu potvrdu imaju Nacionalni savjet Roma, Kancelarija za inkluziju Roma i lokalni koordinatori za romska pitanja u gradovima i opštinama. Direktor Kancelarije za inkluziju Roma Vojvodine Duško Jovanović kaže za Dojče vele da je suštinski problem u tome što ni nakon tri godine Kancelarija za ljudska i manjinska prava nije donijela odgovarajući pravilnik, kojim bi, nada se Jovanović, bila popunjena pravna praznina koju sada koriste „lažni Romi“.

„Nepostojanje pravilnika je stvorilo dovoljno prostora da pojedinci to mogu da zloupotrebljavaju. A po Ustavu i po zakonima svako ima prava da se izjasni onako kako se osjeća. Sve u svemu, ovakva situacija stvara jednu ogromnu nepravdu prema učenicima i studentima romske nacionalnosti“, kaže Jovanović.

U razgovoru sa studentima Novosadskog univerziteta jasno se može primjetiti da oni nemaju dovoljno informacija o tome šta zapravo predstavljaju afirmativne mjere i zbog čega su one potrebne da bi se štitile one najranjivije manjine u društvu, poput Roma.

„Nije mi jasno zašto bih ja imao manje šanse za upis ili za studentski dom od bilo koga drugog, samo zato što nisam pripadnik određene nacije?“, kaže jedan od studenata, koji je želio da ostane anoniman, jer se takođe prošle godine upisao na fakultet tako što se registrovao u poseban birački spisak i tako „dokazao“ da je Rom.

Zloupotreba afirmativnih mjera?

Eva Vukašinović upozorava da u društvu raste ionako visok animozitet prema pripadnicima romske manjine, jer se stiče utisak da su pripadnici manjina privilegovani u odnosu na pripadnike većine.

Roma in Serbien Dusko Jovanovic
Direktor Kancelarije za inkluziju Roma Vojvodine Duško JovanovićFoto: DW/D.Gruhonjic

„Građani naprosto ne razumiju šta su afirmativne mjere i zašto su one potrebne. Treba raditi na edukaciji Roma, ali je još važnije raditi i na edukaciji većine, kako bi se njen odnos prema manjinama promijenio. A naročito prema onim manjinama koje su višestruko diskriminisane, poput Roma“, navodi zamjenica pokrajinskog ombudsmana.

Ista apsurdna potvrda kao dokaz o nacionalnoj pripadnosti se traži i prilikom smještaja u studentske domove. Drugim riječima, iako je zabranjeno i kažnjivo svako korišćenje podataka iz posebnog biračkog spiska, osim u svrhu izbora nacionalnog savjeta, to se ipak radi, i to – uz podršku države. Iste one države koja je i donijela afirmativne mjere.

I kako riješiti taj problem višestrukog kršenja ljudskih prava Roma? Eva Vukašinović predlaže da se svako ko se prilikom upisa na fakultet izjasni kao Rom ujedno i obaveže da će nakon završetka studija raditi izvjesno vrijeme u korist romske nacionalne zajednice.

„Na primjer, ako student koji se izjasnio kao Rom završi medicinu, on onda treba jedno vrijeme da radi u romskom naselju kao ljekar“, smatra Eva Vukašinović.

Inače, u okviru pratećeg programa nedavno završenog Festivala uličnih svirača u Novom Sadu održana je i izložba fotografija slavnih Roma. Ako niste znali, među njima su, kako se to ističe na toj izložbi, Čarli Čaplin, Pablo Pikaso, Rita Hejvort, Jul Briner, Majkl Kejn, Elvis Prisli, Lajko Feliks, Zlatan Ibrahimović, Đango Rajnhard, Roni Vud, Adam Ant.