Louvre u ambijentu hiljadu i jedne noći

Par stotina koraka od Louvrea, istog dana je trg Concorde bio zakrčen policijskim automobilima i policajcima, koji su raspoređeni tu da bi spriječili eventualne nove (neodobrene) demonstracije protiv filma "Nevinost muslimana" i karikaturâ poslanika Muhameda objavljenih u francuskom satiričnom nedeljniku "Charlie Hebdo".

Otvaranje izložbe, predviđeno početkom godine, slučajno se podudarilo sa demonstracijama u cijelom islamskom svijetu, izazvanim internetskim prenošenjem zlonamjernog filma o poslaniku Muhamedu i islamskoj religiji. Otvaranje izložbe je tako nehotice, uz epitet izuzetnog kulturnog događaja, steklo i značajnu političku dimenziju.

Islam sa velikim "I"

"Namjera nam je da predstavimo Islam sa velikim slovom "I". U francuskom jeziku ta riječ označava civilizaciju koja je cvjetala na ogromnoj teritoriji od Španije i Maroka do Indije i u čijem okrilju su živjeli mnogi narodi, a ne samo muslimani. Islam sa malim slovom "i" predstavlja religioznu sferu i ograničio bi opseg ove izložbe. Njome želimo vratiti veličinu i dostojanstvo jednoj velikoj civilizaciji, koju ugrožavaju ekstremisti i fundamentalisti svih vrsta", rekla je Sophie Makariou, upravnica odjela "Umjetnosti Islama".

Aktuelni događaji, koje su isprovocirali jedan imbecilan film, proizveden u nekoj islamofobičnoj američkoj kuhinji i lakomisleno dolijevanje ulja na vatru pariškog satiričnog nedeljnika na izvjestan način su zatamnili činjenicu da se o Islamu oduvijek govorilo i pisalo, ne samo kao o religiji, nego kao o velikoj civilizaciji. Ova izložba je priča o toj civilizaciji, koja razbija mnoge zablude i predrasude. Posjetilac od ulaska na izložbu stiče svijetlu, očaravajuću sliku o Islamu. Čim baci pogled na bogatstvo i ljepotu izloženih predmeta od keramike, metala, stakla i slonovače, tepihe i mozaike, jasno mu je zašto je odjeljenje islamskih umjetnosti nadsvođeno ogromnim valovitim krovom: pa to je bajkoviti leteći ćilim kojim se prevozimo u svijet hiljadu i jedne noći.

Otvaranje novog odjela najpoznatijeg muzeja na svijetu je poziv na otkrivanje islamske kulture i umjetnosti, nedovoljno priznatih, često podcijenjenih na Zapadu, i u isto vrijeme na uspostavljanje novog civilizacijskog mosta između dva svijeta.

Prednost umjetnosti, a ne religiji ili naciji

Louvre nema posebno odjeljenje ni za kinesku, ni za japansku umjetnost. Razlozi da otvori, uz sedam odjela, i osmi - za umjetnosti Islama valja tražiti u činjenici da islamski svijet pokriva isti geografski prostor koji je zauzimalo carstvo Aleksandra Makedonskog. To je najvećim i najznačajnijim dijelom mediteranska civilizacija koja spaja tri kontinenta. Do sada je islamska umjetnost svođena na arapsku ili na umjetnost stvorenu u okviru muslimanske religije. Priređivači su formiranju ovog odjela pristupili na sasvim drugi način: potisnuli su i nacionalno i religijsko, a prednost dali historijskom i geografskom aspektu, a prije svega kulturnom i civilizacijskom gledištu.

Izložba ukazuje na to kako nema nikakvih razloga za religijski antagonizam, ako se zauzme civilizacijsko i estetsko stanovište. Naprotiv, sa takvih stanovišta više je dodirnih tačaka nego razloga za antagonizam između Istoka i Zapada, kršćanstva i islama. Vrhunsko stvaralaštvo islamske civilizacije locirano je oko Mediterana; ono se i geografski i istorijski dodirivalo sa evropskom umjetnošću i uticalo na nju, posebno kad je po srijedi primijenjena umjetnost. Majstori iz Sirije, Irana, Arapskog poluostrva, Egipta i zemalja Magreba darovali su stoljećima evropskoj kulturi hiljade remek djela. Bili se nenadmašni u obrađivanju najrazličitijih materijala: od keramike i porculana, do dragocjenih metala i stakla, izradi mozaika i tepiha. Louvre raspolaže sa 18.000 takvih umjetnina, od kojih je u novom odjelu izloženo 3.000. Među njima, na izložbi reprezentativno mjesto ima krstionica Saint-Denis. Izrađena je u XIV stoljeću od bakra u koji je ugravirano stotine crteža i koji je ukrašen zlatnim i srebrenim inkrustacijama. Nad tim remek djelom majstora Muhameda Ibn al-Zaina iz Sirije ili Egipta svetom vodicom je poškropljen i francuski kralj Louis XIII.

Borba protiv stereotipa

Bez izuzetka svi eksponati uklanjaju religijske predrasude i stereotipe o islamskoj umjetnosti. Primjera radi, nasmijana ženska lica na predmetima od porculana demantuju stereotip da je u islamskoj umjetnosti bilo zabranjeno predstavljati ljudske likove. Ili prelijepi pehari, koji datiraju iz XV stoljeća, koji otkrivaju da vino ni u Islamu nije bilo toliko mrsko.

Projekt novog odjela Louvrea ostvarivan je u mandatu tri francuska predsjednika. Inicirao ga je 2003. svojim potpisom Jacques Chirac, podsticao Nicolas Sarkozy, a otvorio François Hollande. Aktuelni događaji u svijetu pobudili su francuskog predsjednika da prilikom svečanog osudi "mračnjaštvo koje razara vrijednosti islama, unoseći u njega nasilje i mržnju".

Realizacija projekta koštala je 100 miliona eura. Trideset procenata te sume uložila je Francuska, još 27 miliona francuski donatori, a 43 miliona preostalih troškova pokriveni su donacijama iz Saudijske Arabije, Maroka, Kuvajta, Omana i Azerbejdžana. Ne govori li i to da osvjetljavanje istorije civilizacija zahtijeva zajednički napor i solidarnost, a ne uske nacionalne i religijske interese?

Autor : Dževad Sabljaković, Pariz

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić