Lov za novim trendovima u fitnesu

Zumba je nastala sasvim slučajno: fitnes trener Alberto Perez zaboravio je svoju uobičajenu muziku za trening pa je umjesto toga pustio svoju omiljenu muziku- salsu i merenge. Budući da je trening bio veoma zabavan ovakva vrsta fitnes plesa postala je novi trend – zumba. Zumba fitnes je trenutno najtraženiji fitnes program. Salsa, merenge, samba i ostali latinoamerički stilovi plesa pri tome su kombinovani. Prilikom plesanja zumbe svi mišići se naprežu i to stvara efekat treninga.

Novi trend varira

Budući da se tržište fitnesa veoma brzo mijenja postoji stalna potreba za novim, tako da se trenutno razvija više zamjena za zumbu. Brend se razvija poprilično strateški, treneri moraju redovno obnavljati svoje licence a oficijelna muzika za zumbu može se koristiti samo na originalnim zumba treninzima. Danas je zumba trening prilagođen i različitim starosnim grupama: na primjer, zumba 'gold' za starije osobe, zumba 'toning' za iskusnije osobe i 'Akva' zumba koja se trenira u bazenima.

'Š Bam' još je jedan novi trend iz oblasti fitnes programa inspirisanih plesom. Trening traje 45 minuta i svakih nekoliko minuta mijenja se muzika i koreografija. Nivo težine je postavljen tako da i početnici mogu odmah učestvovati. Svaka tri mjeseca mijenja se kompletna koreografija kako polaznicima ne bi postalo dosadno.

Plesanje je podcijenjeno

Zumba i 'Š bam' su dvije vrste treninga koje su tako sprovedene da polaznici uopšte nemaju dojam da je trening težak. Pri tome je veoma važna veza između plesa i fitnesa. “Ples je često podcijenjen “, kaže profesor Klaus- Mihael Brauman, stručnjak za sportsku medicinu na Univerzitetu Hamburg. “Ples ima jednu vrlo važnu komponentu izdržljivosti. Uz to dolaze još i napor za tijelo i koordinacija. Ovaj napor je jednak kao kurs biciklizma.“

Zabavni elementi fitnes treninga bili su dovoljno dobar razlog da se Leoni počne ponovo baviti sportom. Prije toga nedostajala joj je motivacija da se redovno bavi sportom. “Bavljenje sportom predstavljalo je pravu muku za mene“, kaže 27-godišnjakinja koja dolazi iz Munstera. Prije četiri mjeseca počela je sa 'Š bamom' i motivacija je prestala biti problem. Trening orijentisan na zabavljanje mnogo brže pokazuje rezultate od na primjer džoginga.

Borba protiv sopstvenog tijela: borba tijela i piloksing

Leoni se usredotočila i na 'borbu tijela', jednu vrstu tae-boa. Borilačke tehnike iz kung fua, tai čija, karatea i kikboksa kombinuju se sa plesom uz hip-hop i tehno muziku. “Osjećate se pomalo kao karate kid“, kaže Leoni. 'Borba tijela' i pored svog zvučnog imena nije borilački sport, već fitnes program.

Početnici u fitnesu moraju u samom početku dobro razmisliti koliko intenzivno se žele upustiti u trening 'borba tijela'. Studentica Leoni kaže da joj i 'Š bam' i 'Borba tijela' veoma odgovaraju: “Nakon prvo treninga osjećala sam se loše ali kasnije, kada je muzika počela, imala sam i više hrabrosti da isprobam sve poteze.“

Piloksing, oblik fitnesa koji je nastao u Švedskoj, posebno je popularan kod holivudskih zvijezda. U Njemačkoj bi prvi trenizi piloksinga trebali biti u ponudi od jeseni. Naziv 'piloksing' nastao je od kombinacija riječi boks i pilates. Kao kod 'borbe tijela' koriste se elementi borilačkih vještina kako bi se naprezali svi mišići u tijelu. Kombinovani su sa pilates tehnikama koje oblikuju figuru i lijepo držanje.

U Velikoj Britaniji treninzi u studijima više nisu toliko popularni. Hiljade se prijavljuju na 'Britanski vojni fitnes' gdje se trči kroz kišu i prave nizovi sklekova. U skladu sa programom treninga instruktori su često bivši ili sadašnji vojnici.

Stare ideje koje se prodaju na novi način

Ono što važi za sve ove oblike fitnesa je da nijedan nije nešto potpuno novo: 'Borba tijela' je, na primjer, veoma slična tae-bou koji je već bio popularan devedesetih; pilates (koji je element piloksinga) nastao je još početkom 20. vijeka i pojavljuje se u muzičkim spotovima iz osamdesetih.

“Uzeti su svi postojeći koncepti, dato im je novo ime i prodaju se kao novi proizvodi“, kaže profesor Brauman. To je sa jedne strane biznis čiji je cilj veći profit, ali profesor Bauman vidi i pozitivnu stranu ovog trenda: “Kada ljude bolje motivišu novi trendovi, i kada se počnu više kretati, to može biti samo dobro.“

Autor: Sebastian Koch (ARD) / Staša Nikodinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić