1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Maaßen u službi demokratije?

Marcel Fürstenau
13. septembar 2018

Posmatrač vodi politiku: Šef njemačke tajne službe BfV Hans-Georg Maaßen već danima određuje politiku. To je u najmanju ruku - neobično.

https://p.dw.com/p/34o6v
Berlin Hans-Georg Maaßen nach dem Parlamentarischen Kontrollgremium
Foto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Teoretski je sve jasno i jednostavno: Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) i 16 pokrajinskih službi ima zadatak da pravovremeno prepozna opasnost za društvo i zemlju. Naziv "Sistem za rano upozoravanje" je u ovom slučaju itekako podesan. Predsjednik BfV Hans-Georg Maaßen (Artikelbild) koristi ga rado kada priča o ljevičarskom ili desničarskom ekstremizmu, islamističkom terorizmu ili špijunaži stranih zemalja i privrednih kompanija. U svakodnevnom poslu međutim čini se da ovoj službi teško pada da odgovori na zahtjeve koje je sama formulirala ovim nazivom. 

Sam Maaßen je najeklatantniji primjer za to nakon što je posumnjao u autentičnost jednog videa, na kojem se mogu vidjeti navodno rasistički napadi u Kemnicu. U međuvremenu je relativirao svoje izjave, za koje nije mogao pružiti ubjedljive dokaze. Svom pretpostavljenom, njemačkom ministru unutrašnjih poslova Horstu Seehoferu (CSU), Maaßen je početkom sedmice morao položiti račune i podnijeti izvještaj. U srijedu su poslanici iz Odbora za unutrašnje poslove Bundestaga ali i parlamentarnog tijela koji kontroliše rad tajnih službi (PKGr) tražili da im Maaßen kao šef njemačke tajne službe za unutrašnjost zemlje objasni šta je mislio postići svojim spornim izjavama.

Maaßen bi morao biti svjestan posljedica svojih izjava

Rezultate sjednice, koja je bila zatvorena za javnost, njeni učesnici su različito ocijenili. Predsjedavajući  PKGr Armin Schuster (CDU) smatra Maaßenov nastup "übjedljivim". Njegov motiv je, smatra Schuster, bilo "smirivanje situacije". Schuster je međutim kritikovao Maßena zato što je za svoju izjavu odabrao bulevarski list  "Bild". Šef jedne tajne službe mora međutim da zna da takvi nastupi mogu izazvati "političke konotacije". Do toga je konačno i došlo.

Zahtjeve za ostavkom ili za izbacivanjem Maaßena sa funkcije šefa Službe za zaštitu ustavnog poretka BfV demohrišćanin Schuster  smatra "neadekvatnim", između ostalog i zbog njegovog izvrsnog rada u posljednjih šest godina. Maaßen je time ujedno i najduže na čelu jedne sigurnosne službe u zemlji. Da li i koliko dugo se on još može održati kao direktor BfV je posve drugo pitanje. Socijaldemokrata Uli Grötsch, čija je partija u koaliciji sa demohrišćanima Angele Merkel (CDU) smatra da je povjerenje u sigurnosne službe Maaßenovim istupom poljuljano.

Može li se Maaßen održati na funkciji šefa  BfV

Infografik Karte Mordopfer der NSU türkisch
Žrtve ubistava koje je širom Njemačke sprovela teroristička grupa NSU

Poslanik partije Lijevih André Hahn, istovremeno potpredsjednik PKG -  parlamentarne službe koja kontrolira rad tajnih službi je u svojoj ocjeni mnogo oštriji: "Ne može se reći da je Maaßen posljednjih godina izvrsno radio svoj posao. On snosi odgovornost za cijelu seriju skandala", rekao je Hahn. Hahn pri tome najprije misli na zakazivanje u vezi sa terorističkom grupom "Nacionalsocijalističko podzemlje" NSU, čiju seriju ubistava Služba za zaštitu ustavnog poretka nije mogla spriječiti. Stoga je on ubjeđenja da se Maaßen ne može još dugo zadržati na čelu ove tajne službe.

Kritičari Maaßenu odavno prebacuju da on svoju ulogu interpretira previše široko. To što se šef jedne tajne službe kreće po polju ekstremno visokog napona, proizilazi iz prirode njegovog posla. Imidž  "činovnika u službi demokratije" zvuči poetičnije, nego stvarnost u opasnom sivilu svakodnevnice.

Da lim je intervju bio polititički motiviran?

Služba za zaštitu ustavnog poretka BfV sa svojih 3.500 saradnika bi trebala štititi Njemačku od svih mogućih unutrašnjih i vanjskih neprijatelja. S obziron na visok potencijal opasnosti, to ovoj službi za sada dobro uspijeva. O potencijalnim opasnostima Maaßen i šefovi drugih sigurnosnih službi redovno vode razgovore u Uredu vlade. Tu se koordiniraju aktivnosti tajnih službi. Njihove procjene su za njemačku vladu od enormnog značaja. One svakog momenta mogu biti povod političkom sporu - čak i unutar koalicije konzervativnih demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD).

U trenutnoj raspravi o - u najmanju ruku djelimično ksenofobičnim incidentima u Kemnicu, ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer demonstrativno se stavio iza Maaßena, iskazujući mu neograničenu podršku. Za razliku od kancelarke Merkel, njih dvojica smatraju da nema nikakve hajke na strance u Njemačkoj. Pretpostavka da ovaj spor ustvari predstavlja nastavak beskrajnog spora oko azila između CDU-a i njene bavarske sestrinske stranke CSU. U tom kontekstu legitimno je pitanje da li je Maaßen politički motiviran prekoračio svoja ovlaštenja.

Akt nelojalnosti prema Angeli Merkel

Ovakvi činovnici, koji cijeli život ostaju u radnom odnosu, su u načelu u posebno lojalnom i vjernom odnosu prema svom poslodavcu: državi. Zauzvrat imaju privilegije, koje drugi zaposleni nemaju. Ne moraju se plašiti da će ostati nezaposleni i trajno su finansijski zbrinuti. Zbog toga je činovnicima zabranjeno da štrajkuju. Oni doduše smiju demonstrirati za svoja prava ali se po političkim pitanjima od njih traži suzdržanost i umjerenost. U toj disciplini Maaßen se očito ne može uzeti kao primjer. Njegovo agiranje u pogledu događaja u Kemnicu može se protumačiti nelojalnom prema kancelarki Merkel, koja je decidirano izjavila da je u Kemnicu bila na djelu hajka na strance. Kancelarka je van sumnje razljućena njegovom prezentacijom događaja. Ali čak i kada bi željela, ona ga ne može otpustiti. Nadzor nad ovom funkcijom ima ministar unutrašnjih poslova Seehofer. Nakon vanredne sjednice Odbora za unutrašnje poslove on je rekao da ne vidi povoda za njegovu ostavku.

Istražni postupal u slučaju "Amri"

Ipak pritisak na Maaßena će ostati, tim prije što mu prebacuju druge, velike greške.Nakon ljetnje pauze rad nastavlja Komisija za istraživanje napada na božićni vašar u Berlinu 2016. Tom prilikom je u islamističkom napadu 12 ljudi ubijeno.

Odavno u zraku visi optužba da je u okruženju atentatora Anisa Amrija bio instaliran informant. Maaßen je to opovrgao, ali s obzirom na medijske izvještaje koji tome govore u prilog, opozicija ga je optužila da laže. Pokušaji da se brizantna dokumentacija i šef tajne službe za unutrašnjost zemlje pozovu kao svjedoci, do sada su propali. Njemačka partija Lijevih zbog toga želi da povede proces pred Ustavnim sudom. Tako bi politička afera mogla prerasti i u sudsku aferu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android