Maj

“Frankfurter Allgemeine Zeitung” ocjenjuje da Bosanci i Srbi otkrivaju jedni za druge spremnost na pomoć za koju nisu pretpostavljali da bi je mogli imati.

„SrbiiBosancisuuovojnevoljiotkriliusebivrlinezakojebrojninisuvjerovalidaihimaju– oni, naime, pokazujuvelikuspremnostnapomoć jednidrugima. Na internetu se neprestano aktualizira popis na kojem se navodi neophodna roba i lijekovi. Humanitarne organizacije organiziraju transport u posebno teško pogođena područja i pomažu pri postavljanju nasipa od vreća s pjeskom, preduzeća stavljaju na rapolaganje donacije.

“Posebice je upadljiva spremnost za pomoć u bosanskom društvu koje je inače često podijeljeno između interesa Bošnjaka, Srba i Hrvata. „Velika nesreća je ujedinila ljude", piše bosanska novinarka Amra Zimić, kako navodi FAZLjudi iz Bihaća (u kojem dominiraju Bošnjaci) spašavaju ljude iz Doboja (koji je dominantno srpski), stanovnici Federacije žure u pomoć Bijeljini (u kojoj prije svega živi srpsko stanovništvo), dobrovoljci iz Republike Srpske pomažu (bošnjačkom) Žepču.

Etničke granice na Balkanu gube na značaju

Možda zvuči pomalo cinično kada se traži i nešto pozitivno u katastrofi koja je odnijela desetine života, a desetine hiljada ljudi ostavila bez krova nad glavom, piše list Neue Zürcher Zeitung. Ipak, poplava je zbližila narode, a obični ljuidi su se pri tome pokazali mnogo agilnijima nego što je to slučaj s njihovim političarima, prenosi ovaj list:

Narodi koji su tokom devedesetih bili u ratu, odjednom su počeli da grade mostove jedni prema drugima. Pokazali su solidarnost u nevolji. Da li se isto može primijetiti i na političkom nivou? Pogotovo u BiH se teško može govoriti o tome. U Republici Srpskoj, gdje se političari u prvom redu trude da ostvare što veći stepen autonomije, na početku su se dugo opirali da koordiniraju vlastiti krizni menadžment sa onim na državnom nivou. Bilo je to vidljivo, recimo, kod planiranja upotrebe ionako malog broja helikoptera. Istrajavanje na nezavisnosti od neomiljenog Sarajeva očito je bilo preče od brzog spašavanja ljudskih života.

"Ljudi u BiH uradili ono što političarima tek predstoji"

Njemački portal Spiegel online o posjeti njemačkogšefa diplomatije BiH piše: "Osam godina Frank Walter Steinmeier nije bio u BiH. U periodu između njegovog prvog mandata i ovog sadašnjeg mandata na funkcijišefa diplomatije, bio je, kako je naglasio u razgovoru sa svojim bh. kolegom Zlatkom Lagumdžijomu, u opoziciji. Ali tokom svih prethodnih godina nije izgubljen njegov interes i angažman za BiH, nije zaboravio istaći Steinmeier.

"BiHjeskupasaKosovomjedinazemljaZapadnogBalkanakojajoš nijepodnijelamolbuzakandidatazaučlanjenjeuEU. Nema ni izgleda da bi se to moglo promijeniti. Frustracija je velika, prije svega među mladima. U proljeće je narod izašao na demonstracije protiv vodećih političkih elita, posebno u Sarajevu. Steinmeier je podsjetio da su druge zemlje poput Srbije odmakle puno dalje po pitanju evropskih integracija.

Neviđenu solidarnost ljudi, koju su bh. političari stalno isticali prilikom njegove posjete, Steinmeier je iskoristio da uputi kao upozorenje. "Ljudi u zemlji rade ono što političkoj eliti predstoji kao test a to su velike reforme, hitno potrebne ovoj zemlji. To je jasna poruka vladajućim partijama koje se nalaze u izbornoj kampanji. Bilo bi dobro kada bi se političke elite nakon izbora usaglasile po pitanju neophodnosti reformi", naglasio je njemački šef diplomatije u Sarajevu.

Velike nade uoči debitantskog nastupa "Zmajeva"

Jedna reprezentacija imaće svoj prvi nastup na predstojećem Svjetskom prvenstvu u fudbalu. Riječ je o reprezentaciji Bosne i Hercegovine, piše sportski magazin Kicker. "Važno je učestvovati" i nije moto s kojim u Brazil odlazi ovaj tim čiju okosnicu čine fudbaleri Bundeslige, a posebne zasluge za to pripadaju selektoru Safetu Sušiću, prenosi Kicker:

„BiH je oduvijek bila opasna u napadu, ali učinak defanzive je ponekad bio katastrofalan. To se u međuvremenu promijenilo. BiH i dalje igra napadački fudbal, ali raspolaže i solidnom odbranom", piše Kicker.

Obnovljena Vijećnica

Austrijski list „Der Standard“ piše da su u Bosni i Hercegovini ljudi naviknuti na to da nikad ništa ne ide prema planu. „Čak bi smetalo ukoliko bi to tako funkcioniralo. Otvaranje obnovljene Vijećnice je u višestrukom pogledu bilo pravo 'bosansko': sve je rađeno u posljednjoj minuti, puno toga improvizirano, ali sve je opet prošlo dobro, a bili su nazočni i 'međunarodnjaci', kako to i ne ide drukčije u jednoj državi, koja još uvijek nema punu suverenost“ Ovaj list dodaje da su se šale zbijale i zbog programskog listića, na kojem je u minutu tačno napisano trajanje svake tačke programa. A to, piše dalje ovaj list, izgleda doista neobično u jednoj zemlji u kojoj praktično sve duže traje, nego planirano, a životni moto glasi: "Polako".