Majstor budućnosti je migrant

Skoro pola miliona učenika danas u Njemačkoj izučava neki zanat. 5 % od toga su stranci. To je mnogo više nego u trgovini, industriji i javnoj službi. Problem je međutim što se već u posljednjih 15. godina njihov broj dramatično smanjuje, a preduzeća koja se bave zanatskom djelatnošću o tome ovise.

U cilju rješavanja ovog problema Udruženje njemačkih zanatlija počelo je kampanju i izdalo atlas za integraciju pod nazivom

„Majstor budućnosti je Turčin“. Međutim – kako kaže predsjednik udruženja Otto Kentzler - ovaj atlas se ne odnosi samo na mlade ljude turskog porijekla:

„Italijani imaju iste probleme kao i Turci ili Iranci odnosno Iračani. Mi želimo tom inicijativom postići da oni vide da je zanatski poziv zanimljiv, da tu postoji jedna cijela paleta zanimanja koju mogu da izučavaju i time se integrisati u društvo.“

Jezik kao prepreka

Problemi s poznavanjem njemačkog jezika su za mnoge od tih mladih ljudi prepreka na putu njihovog školovanja. Takvo iskustvo ima i Rosemarie Titzmann koja kao frizerka već 25 godina radi sa učenicima stranog porijekla:

„ Posebno djeca migranata ruskog i turskog porijekla ne poznaju dobro njemački jezik. Oni najvjerovatnije kod kuće govore maternjim jezikom i iz tog razloga nas dobro ne razumiju. Zbog toga je veoma teško raditi sa migrantima.“

Nespremnost u svakom pogledu

Mladima ne samo da nedostaje dobro poznavanje njemačkog jezika, nego su često i nedovoljno obrazovani. To su pokazale mnoge ankete. Preduzeća se posebno žale na njihovo jezičko i pismeno izražavanje, na njihovu disciplinu i spremnost na rad. No, u tom pogledu, kako kaže Rosemarie Titzmann ne postoji velika razlika između učenika stranog porijekla i Nijemaca: „Postoje, naravno, i djeca migranata koja su isto tako dobra kao i naša njemačka djeca.“

Zanatskim djelatnostima u Njemačkoj se bave uglavnom učenici koji nakon završene četverogodišnje osnovne škole pohađaju takozvane „Hauptschule“. U prosjeku pola mladih ljudi iz takvih škola ima migracionu pozadinu. Često se mogu čuti kritike, da ti mladi nisu dovoljno pripremljeni za svoj životni poziv. I to je također razlog za zanatsku branšu da intenzivira razgovore sa svim sudionicima pa tako i sa školama.