070711 Zypern-Konflikt Gespräche

Republika Kipar je članica EU od 2004. I pored toga, takozvani kiparski konflikt i dalje blokira normalno funkcionisanje politike u toj državi. Otkako je turska vojska umarširala u Kipar, zemlja je politički podijeljena na dva dijela.

Od novog kruga razgovora u Ženevi niko ne očekuje mnogo. Pregovori predstavnika kiparskih Grka i Turaka traju već tri godine. Najteže je stanovnicima ekonomski slabog i politički izolovanog sjevernog dijela ostrva. Obje strane prenose da se pregovara konstruktivno, da se tu iznose i razmatraju razni prijedlozi te da su svi - optimisti. Ali, to su uglavnom uobičajene diplomatske floskule. Pregovori su zapravo u potpunom zastoju. Rješenja nema na vidiku.

Mnogi, prije svega mladi, Kiprani naučili su da žive u takvim uslovima. "Ne vjerujem da ćemo se skoro ujediniti", kaže 20-godišnji student psihologije iz redova kiparskih Turaka Nuri Goker, "ne poznajem ni jezik, ni religiju, ni običaje druge strane. Možda će našim unucima poći za rukom da organizuju zajednički život. Ja lično ne držim mnogo do ujedinjenja sa jugom. Zbog toga mi je zapravo svejedno šta će biti."

Dva potpuno različita koncepta

Ogroman broj ljudi razmišlja kao Nuri Goker. Podela Kipra koja traje već 37 godina za njih je nešto sasvim normalno - oni i ne znaju za drukčiju situaciju. Jorgos Jakovu, bivši ministar spoljnih poslova grčke Republike Kipar, kaže da su "ranije mladi ljudi tražili ponovno ujedinjenje. Danas je obrnuto: pristalice te ideje su stari ljudi, koji se sjećaju mirnog suživota prije podjele." 72-godišnji Jakovu je savjetnik predsjednika kiparskih Grka Dimitrisa Hristofijasa i učesnik u pregovorima o ujedinjenju. Današnji sastanak - treći po redu u posljednjih nekoliko mjeseci - odvija se u znaku malih očekivanja. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun je pozvao obje strane "da iskoriste ovaj sastanak kako bi se približili zajedničkom cilju." No, kada je riječ o tome šta ko smatra "ciljem", mišljenja se bitno razilaze. Dok kiparski Grci žele saveznu državu sa jakom centralnom vladom, Turci su za labavu konfederaciju.

I Njemačka se ujedinila, a Kipar...

Postoje i mnogi drugi, prije svega privredni, problemi. Na primjer, spor oko imovinskih prava Kiprana koji su 70-ih godina morali da prebjegnu iz jednog dijela zemlje u drugi, a sada žele da im se vrati zemljište i kuće u kojima odavno žive drugi ljudi. Grci traže i da Turska povuče svojih 40.000 vojnika stacioniranih na ostrvu još od turske invazije sredinom 70-ih godina. Jorgos Jakovu tvrdi "da se nekada vjerovalo da kiparski problem nije tako značajan, kao i da će do ponovnog ujedinjenja doći brže nego što je to bio slučaj u Njemačkoj. Ja sam još onda govorio da će se Njemačka ujediniti pre Kipra. Šteta što se tada nisam i kladio. Moje predviđanje se obistinilo."

Autor: Saša Bojić (ARD/ZDF)

Odg. urednica: Marina Martinović