Malo nade za Bliski istok

Američki predsjednik Barak Obama namjerava u četvrtak (2.9.) u Washingtonu skupa sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i palestinskim predsjednikom Mahmudom Abazom ponovo započeti direktne pregovore između Izraelaca i Palestinaca. Ovo jedan od posljednjih, a pri tome tek jedan u nizu pokušaja da se Izraelci i Palestinci privole na suradnju. U posljednjem desetljeću brojne inicijative SAD-a za uspostavljanjem trajnog mira na Bliskom istoku nisu dale rezultate.

Mnogo napora, malo uspjeha

Posljednji direktni pregovori prekinuti su u novembru 2008. godine. Tada su se u Jeruzalemu susreli Abaz i tadašnji izraelski premijer Ehud Olmert. No ono što je počelo kao mirovna inicijativa koja puno obećava, okončano je mjesec dana kasnije kada je Izrael počeo spornu vojnu akciju u Gazi pod nazivom „Izliveno olovo“. Tokom tog rata poginulo je oko 1.400 Palestinaca i 13 Izraelaca.

Prije godinu dana, u septembru 2009. godine, predsjednik Abaz i novi izraelski premijer Netanjahu postigli su tokom sastanka sa američkim predsjednikom Barackom Obamom u New Yorku suglasnost oko nastavka mirovnih pregovora. Pa ipak ni jedan od trojice lidera do danas nije pokazao stvarni optimizam u tom smislu. Od kako je George Bush stariji pokušao oživotvoriti mirovni proces održavanjem konferencije u Madridu 1991. godine svi američki predsjednici doživjeli su neuspjeh na ovom polju.

Sporni Jeruzalem

Pri tome se uvijek radi o srži problema koji se neprestano ponavlja. Ono što je posebno sporno je status Jeruzalema. Izraelci i Palestinci ne uspijevaju postići suglasnost oko buduće statusa ovog grada u kojem žive građani jevrejske, islamske i kršćanske vjeroispovijesti. Izrael Jeruzalem želi zadržati nepodijeljen i kao glavni grad. Palestinci se pak zalažu da Istočni dio grada pripadne budućoj državi Palestini i bude njen glavni grad. Samit o Bliskom istoku, koji je održan 2000. godine uz učešće tadašnjeg američkog predsjednika Bila Clintona, te izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog vođe Jasera Arafata, završio je neuspjehom upravo zbog statusa Jeruzalema.

Među spornim pitanjima je i granica između Izraela i palestinskih područja. Palestinci traže da njihov država zauzima područja koja je Izrael zauzeo 1967. godine – Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jeruzalem. Izrael je doduše 2005. godine napustio Pojas Gaze, ali je, nakon što je Hamas prezeo vlast u ovom području 2007. godine, pojačao blokadu Gaze. Izrael, kako navodi, zbog sigurnosnih razloga želi i dalje zadržati dijelove Zapadne obale. Osim toga u ovom području postoji oko 120 naselja u kojima živi oko 300.000 Izraelaca. U Istočnom Jeruzalemu, prema navodima organizacija za zaštitu ljudskih prava, živi pak oko 200.000 Izraelaca. Premijer Benjamin Netanjahu naredio je obustavu gradnje naselja do 26. septembra, ali ona se ne odnosi i na Istočni Jeruzalem.

U sporna pitanja spada i sudbina 4,8 miliona palestinskih izbjeglica koji se nalaze u palestinskim područjima, te u susjednim zemljama regije. Vlada u Tel Avivu ovim izbjeglicama želi oduzeti pravo na povratak u Izrael i zalaže se da oni ostanu u palestinskim područjima. I Golanska visoravan, koju je Izrael zauzeo 1967. godine, a koja prema mišljenju Ujedinjenih naroda pripada Siriji, predstavlja jedno od spornih pitanja između Izraela i Palestinaca.

Autori: A. Allmeling / Z. Ilić

Odg. urednik: A. Slanjankić