Marš miliona protiv Putina

Od decembra 2011. ne milioni ali zato desetine hiljada ljudi počele su da izlaze na ulice tražeći ostavku Vladimira Putina. Oni žele više demokratije i više suodlučivanja u političkim procesima. Do sada su protesti uglavom bili ograničeni na Moskvu. Sada međutim opozicioni pokret želi da ih proširi na cijelu Rusiju i nada se puno većem broju ljudi koji će izaći na ulice. "Pastu za zube ne možete ponovo vratiti u tubu", pojašnjava u razgovoru za Deutsche Welle opozicioni političar Denis Bilunov. On dodaje kako broj simpatizera kritičara Kremlja stalno raste. Smatra i da su ljudi ipak shvatili "da mogu nešto pokrenuti".

Medvedova kockica šećera...

43-godišnji Bilunov je iskusni političar i već deset godina aktivan je u redovima opozicije. Svojevremeno je pripadao pokretu "Solidarnost" (Solidarität) zajedno za bivšim zamjenikom premijera Borisom Nemcovim. Prije nekoliko mjeseci Bilunov je osnovao svoju sopstvenu stranku. Zove se "Partija 5. decembra". "Naziv ukazuje na datum kada su se održale prve demonstracije", kaže Bilunov. To je bilo nakon parlamentarnih izbora, kada je narod protestovao protiv manipulacija i pobjede Putinove partije "Ujedinjena Rusija". Nakon toga se izrodio pravi protestni pokret, kakvog u Rusiji nije bilo u posljednjih 20 godina.

Bilunov i njegove kolege profitiraju od liberalnih reformi tadašnjeg predsjednika Dimitrija Medvedjeva, koje je on uveo nakon prvog talasa protesta. Jedna od reformi odnosila se i na pojednostavljivanje osnivanja i registracije novih političkih partija.

…i Putinov bič

No, Bilunov i njegovi istomišljenici nemaju razloga za optimizam. Od ponovnog dolaska na funkciju predsjednika Putin bi, kako stvari stoje, mogao ukinuti reforme svog prethodnika. U ljeto je Putinova "Ujedinjena Rusija" izdejstvovala u parlamentu usvajanje nekoliko spornih zakona. Jedan od njih odnosi se na ograničenje prava na okupljanje. Zakon propisuje da učesnici demonstracija ne smiju biti maskirani. Prilikom prekršaja ovih pravila prijete visoke novčane kazne. Posmatrači u ovome vide pokušaj Putina da oslabi i uguši proteste.

I ruski sud je krenuo tim putem. Sredinom avgusta osuđene su tri članice benda Pussy Riot na dvije godine zatvora, zato što su u jednoj crkvi imale nastup protiv Putina. Suđenje i stroga kazna izazvali su u inostranstvu velike kritike. Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je to ponovo akt zaplašivanja ruskog naroda.

Neposredno nakon toga u Smolensku, na zapadu Rusije, izrečena je kazna protivnici Putina Taisiji Osipovoj. Ona je 28. avgusta osuđena na 8 godina robije. Osipova, koja je članica partije "Drugačija Rusija" navodno je rasturala drogu. Aktivistkinja za ljudska prava iz Helsinškog odbora Ljudmila Alexejewa izjavila je za DW da je riječ o potpuno apsurdnim optužbama. I predsjedavajući Vijeća za ljudska prava pri parlamentu u Moskvi kritikovao je presudu.

U Rusiji se očekuje još jedan politički motiviran proces. Čeka se na suđenje grupi učesnika demonstracija protiv Putina u Moskvi 6. maja. Oni se od tada nalaze u istražnom zatvoru. Tada je došlo i do sukoba sa policiom. Imena uhapšenih nisu poznata. Aleksejeva smatra da to nije slučajno jer se radi o običnim ljudima, od kojih su neki prvi put izašli na ulice.

Autor: Roman Goncharenko / Jasmina Rose
Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić