1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Marksova “aktuelnost je nesalomiva”

Kersten Knipp
5. maj 2018

Analiza Karla Marksa dugo vremena je bila ograničena, smatra Martin Endres. Komunisti su njegovo djelo svjesno drugačije interpretirali i izobličavali. On smatra da su neki Marksovi tekstovi i danas veoma aktuelni.

https://p.dw.com/p/2xAkn
Deutschland Karl Marx Figuren
Foto: picture-alliance/dpa/T. Frey

Dojče vele: Gospodine Endres, skoro 30 godina je prošlo otkako ne postoji Sovjetski Savez. Njegovi lideri su se uvijek iznova pozivali na Marksa – opravdano?

Martin Endres: “Doba ekstrema” – tako je istoričar Erik Hobsbom opisao 20. vijek. Nakon 1989. godine put za proučavanje Marksa je počeo da se oslobađa. Od tada istraživanje analitičkog potencijala njegovog djela više nije ograničeno konkurencijom sistema, kao što je do tada bio slučaj. Time još nismo oslobođeni svake političke funkcionalizacije Marksovih analiza. Ali barem postaje moguće izbjegavanje tog jednodimenzionalnog pred-osuđivanja Marksovog djela. Jer ono u velikoj mjeri ima veze sa tim šta su marksizam, lenjinizam, staljinizam i drugi totalitarizmi, kao što je maoizam, uradili od njegovog djela.

Dakle potpuna zloupotreba njegovog djela?

Naravno da u Marksovom djelu ima teških dijelova – nema sumnja. Moramo imati u vidu da je, dok je Marks bio živ, bio objavljen samo mali dio njegovog djela i da se sa njim veoma selektivno postupalo. Danas znamo da je Fridrih Engels u velikoj mjeri doprinio preformulisanju njegovog djela – prije svega kasnijih radova. Ali prije svega je prva generacija bila ta – od Karla Kauckog, preko Roze Luksemburg, do Lenjina – koja je stvorila i konstruisala to što je kasnije kao marksizam - koji se dovodi u vezu sa Marksom – vodilo ka političkom izobličavanju sistema.

Da li djelo Karla Marksa još uvijek može da bude od koristi za analizu savremenih prilika?

Postoje dvije strane koje su nesalomivo aktuelne. Prvo, Marksovo djelo je jedinstveno za analizu socijalnih nejednakosti. Da li je to obilježeno nekim klasnim terminom, potpuno je sekundarno. Marks je na poseban način ukazivao na nejednaku podijeljenost životnih šansi i odnosa. Drugo, danas imamo veoma specifične oblike ekonomizacije naših društvenih odnosa, posebnu dinamiku kapitalizma, kakav u Marksovo vrijeme uopšte nije postojao, ali čije agresivno dejstvo na sve životne oblasti može veoma slično da se analizira, kao što je Marks to činio u svoje vrijeme.

Jedna od najpoznatijih Marksovih rečenica se nalazi u “komunističkom Manifestu”. On opisuje dinamiku kapitalističkog razvoja, koja je prouzrokovala stravičnu dinamizaciju tadašnjih životnih okolnosti. Marks o tome piše: “Sve što je čvrsto i ustaljeno pretvara se u dim, sve što je sveto skrnavi se, i ljudi su najzad prisiljeni da svoj životni položaj, svoje međusobne odnose pogledaju trezvenim očima. Da li u riječi “najzad” naslućujete potajno radovanje zbog takvog razvoja prilika?

Postoji problem u formulisanju riječi “najzad”. Ja bih to prije shvatio u smislu "na kraju krajeva”. Marks u svom okruženju – manje u Njemačkoj, prije svega u Engleskoj – primjećuje tempo društvenih promjena, koje ocjenjuje kao posebne i do tada neviđene. On dakle vidi kako nastavljaju da se ruše dotadašnji mirni tokovi društvenog poretka koji se bazirao na staležima, privilegijama koje se dobijaju sa rođenjem i na veoma jasnim porodičnim odnosima. Na taj način su ljudi njegovog vremena bili suočeni sa realnošću, koja im je takoreći otrgla tlo pod nogama.

Martin Endreß
Martin Endres, sociolog sa Univerziteta u TriruFoto: privat

Moguće da komunistički Manifest može da se protumači kao neka vrsta dokaza globalizacije ili barem nekog evropskog povezivanja. Tu se opisuje kako se tehnika razvija – poput željezničkih ili plovidbenih mreža.

Da. Međutim, Marks je bio veoma svjestan ograničenosti svojih analiza. Postoje kasnija pisma upućena ruskim aktivistima u kojima naglašava da su njegove analize pisane imajući u vidu zapadnu Evropu. Marks je dakle u potpunosti bio svjestan kompleksnosti svijeta, pa tako i ograničenosti svojih ličnih iskustava. Čak su i prilike u Evropi koje opisuje krajnje različite. Mančester se navodi kao primjer za Englesku, što je, naravno, bilo potpuno pretjerano. Mančester je u to vrijeme sa svojom tekstilnom proizvodnjom bio relativno zaseban kosmos u Engleskoj. Njemačka je u svakom slučaju bila van tih dešavanja.

Ipak, čini se da je veoma rano primijetio stvari koje se danas dešavaju širom svijeta?

Dječiji rad, koji je Marks osuđivao i za čije ukidanje se zalagao – to danas imamo u globalno aktivnim tekstilnim kompanijama u Aziji ili u jugoistočnoj Aziji. Tamo vidimo to što je Marks veoma detaljno analizirao imajući u vidu Zapad. Najprije imamo jeftinu proizvodnju. Zatim, kao trenutno u Kini, kreće kvalitetna proizvodnja, koja vodi ka povećanju nivoa plata. Jeftina proizvodnja se onda seli u druge, još siromašnije dijelove svijeta. To znači da – da upotrijebimo Marksov termin – možemo da vidimo relativno povećanje životnog standarda uz održavanje eksploatacije. I onda može da se postavi pitanje u kojoj mjeri je univerzalno i relevantno to što je Marks pisao u svoje vrijeme, analizirajući zapadnu Evropu.

Martin Endres je sociolog sa Univerziteta u Triru. Između ostalog se bavi sociološkom teorijom, društvenom teorijom, sociologijom povjerenja i rezilijencijom. Jedan je od organizatora kongresa "Karl Marks 1818-2018. Konstelacije, transformacije, perspektive”, koji se održava od 23-25. maja 2018.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android