Martiću potvrđena kazna od 35 godina zatvora

Martić je optužen da je počinio zločine nad Hrvatima u Kninskoj Krajini i Bošnjacima u zapadnoj Bosni od 1991. do 1994. godine, kao i za raketne napade na Zagreb u maju 1995. godine. Time je presuda Raspravnog vijeća, izrečena u junu prošle godine, postala pravosnažna i definitivna.

Na prvostepenu presudu od 35 godina zatvora, koja je izrečena 12. juna prošle godine, žalili su se i tužilaštvo i odbrana. Tužioci - zahtijevajući da se preispita odgovara li visina kazne razmjerama zločina protiv čovječnosti za koje je Martić osuđen, a odbrana tražeći oslobađajuću presudu ili zakazivanje novog suđenja.

Djelimično prihvaćene žalbe

Suci Žalbenog vijeća, kojem je predsjedavao sam predsjednik Haškog tribunala Fausto Pokar (Pocar), prihvatili su djelomično čak šest od 10 žalbenih osnova Martićeve odbrane, kao i neke od argumenata iz jedine žalbene osnove tužilaštva, ali su ocijenili da to nije dovoljan razlog ni da smanje ni da povećaju kaznu.

"Na osnovu Statuta i Pravilnika Haškog tribunala, Žalbeno vijeće potvrđuje kaznu u trajanju od 35 godina zatvora, izrečenu Milanu Martiću, u koju će se uračunati period proveden u pritvoru," rekao je danas predsjedavajući Žalbenog vijeća.

Na taj način je potvrđena konstatacija Raspravnog vijeća južnoafričkog sudija Bakone Moloto, da je Martić kriv po 16 tačaka optužnice, koja ga je teretila za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio nasilno stvaranje srpske države, na oko trećinu teritorije Hrvatske. Suci su konstatovali da ubojstva, progoni, zatvaranja i okrutno postupanje u Krajini nisu počinjeni spontano niti slučajno, već su ih organizovale i planirale vlasti takozvane Republike Srpska Krajina, na čijem čelu je bio i optuženi Martić.

Žrtve mahom civili

Žrtve Martićevih snaga u Kninskoj krajini su mahom bili civili, starije osobe i pritvorenici, što je te zločine, kako je ocijenilo prvostepeno vijeće, a potvrdilo Žalbeno, činilo težim. Martić je osuđen i za dva raketna napada na Zagreb, 2. i 3. maja 95, u kojima je sedam civila poginulo, a više od 200 ranjeno. Mada je u sedmom žalbenom osnovu naveo da nije odgovoran za tu tačku optužnice, suci su kao neoboriv dokaz prihvatili izjavu medijima samog optuženog da je naređenje za taj napad lično izdao, kako bi se osvetio.

Martić je optužen još 1995., a Tribunalu se predao 15. maja 2002. godine. Suđenje je počelo 13. decembra 2005, a postupak okončan 16. novembra 2006., kad je tužilaštvo zahtijevalo kaznu doživotnog zatvora a odbrana oslobađajuću presudu. Suci prvostepenog vijeća su smatrali 35 godina zatvora adekvatnom kaznom, a Žalbeno vijeće je tu presudu potvrdilo i učinilo je konačnom.