Mej-dej u Briselu
14. decembar 2018
Tereza Mej je i sama smanjila očekivanja. Ne računa sa „trenutnim probojem", izjavila je po dolasku na samit EU u Briselu, ali računa na „neophodne garancije".
Mejeva je doduše u srijedu uveče preživjela glasanje o nepovjerenju, ali više od jedne trećine poslanika je tražilo njeno povlačenje. Sada joj je potreban uspjeh u Briselu.
Glavna sporna tačka je uvijek iznova ista: kako nakon Bregzita riješiti pitanje granice između Irske i Sjeverne Irske. Obje strane, i Velika Britanija i EU, po svaku cijenu žele da izbejgnu čvrstu granicu sa kontrolama između Irske, članice EU, i Sjeverne Irske koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva.
Zato bi, kao prelazno rješenje – dok se odnos sa EU ne preuredi – čitavo Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo da ostane u carinskoj uniji, a Sjeverna Irska faktički čak i dalje na tržištu EU. U pregovaračkim tekstovima se to zove „backstop".
„Bekstop"-odredba ne može jednostrano od strane Velike Britanije da bude ukinuta, već samo uz obostranu saglasnost.
Za mnoge konzervativne poslanike je to nepodnošljivo. Oni kažu: ta odredba isuviše ograničava slobodu Britanaca – cilj Bregzita je konačno bio da Velika Britanija bez usaglašavanja sa EU može sama da donosi odluke.
Uostalom mnogi konzervativci se pribojavaju slabljenja veze između Sjeverne Irske i Velike Britanije. To prvenstveno važi za poslanike sjevernoirske stranke DUP (Demokratska unionistička stranka), koja je do sada Mejevoj osiguravala većinu u Donjem domu parlamenta. Postoji strah da bi prelazno rješenje moglo da potraje.
Malo manevarskog prostora
Ali mogućnosti Mejeve i ostalih šefova država ili vlada, za dalje ustupke, su ograničene. Mejevoj želi da joj se pomogne. Na kraju krajeva, zemljama EU je u interesu očuvanje većine u Donjem domu, kako bi se time spriječio neuređeni Bregzit. Sa druge strane vlade odbijaju izmjene u sporazumu o izlasku iz EU.
Za njemačku kancelarku Angelu Merkel u obzir još samo dolaze „dodatne garancije" , kazala je po dolasku u Brisel, bez pojašnjenja šta time tačno misli.
Austrijski kancelar Sebastijan Kurc je naglasio: „Uvijek smo imali u vidu irske interese." To znači: granica bi morala da ostane otvorena. Ali neke stvari mogu „bolje da se objasne i definišu". I on je ostao nejasan.
Diplomatsko balansiranje
Iz nacrta deklaracije samita se već sada može vidjeti koliko je malo prostora za pregovore. Garancija za otvorenu granicu Irske, kako se navodi, po mogućstvu ne bi trebalo da se spominje, a ako već, onda „samo za kratko vrijeme". Ali ograničavanje „bekstopa", što zahtjevaju tvrdolinijaši u Londonu, u nacrtu se uopšte ne spominje.
Odnos prema Mejevoj, koja je kod kuće jako oslabljena, pravo je diplomatsko balansiranje. Do 21. januara bi u Donjem domu trebalo da se održi glasanje o sporazumu o Bregzitu. S obzirom da se nazirao neuspjeh, Mejeva je glasanje već bila odložila. Ukoliko je Brisel odbije, izgubila bi na glasanju, a Velika Britanija bi mogla da krene ka neuređenom izlasku iz EU.
Posljedica toga bi mogao da bude privredni haos na obje strane Lamanša. Opet, ukoliko se Mejevoj da previše, dovodi se u opasnost jedinstvo EU i popušta se pred pritiskom londonskih tvrdolinijaša. Sve to dobija dodatnu dramatiku zato što Bregzit sat otkucava. Krajem maja se završava britansko članstvo u EU, sa ili bez sporazuma.