Merkel šalje poruku i Kosovu i Srbiji

Posjeta Angele Merkel u Prištini je izaziva veliku pažnju. Sporni premijer Kosova Hašim Tači se nada da će ovaj prvi susret s kancelarkom donijeti izlazak iz izolacije, prenosi list Süddeutsche Zeitung:

"Odnos između nekadašnjeg vođe gerile na Kosovu i vlade u Berlinu je ozbiljno narušen nakon što su vlasti u Prištini 2008. uhapsile trojicu agenata njemačke obavještajne službe BND. Protiv njih su podignute apsurdne optužbe. Oslobođeni su tek nakon snažnog diplomatskog pritiska njemačke vlade. Upravo u jednom izvještaju BND-a iz 2005. Tači se opisuje kao nalogodavac jednog profesionalnog ubice. Prije godinu dana je švicarski diplomata Dick Marty podigao teške optužbe protiv Tačija. Marty je rekao kako je sadašnji premijer tokom rata na Kosovu bio na čelu organizacije slične mafiji, te da je umiješan u trgovinu organima ubijenih Srba. Marty je, po nalogu Vijeća Evrope, o tome vodio istragu na Kosovu, ali nije mogao da za to nađe i dokaze.

U kosovskim medijima se njemačka kancelarka slavi zato što je u avgustu tokom posjete Beogradu od vlade Srbije zatražila da normalizuje odnose s Kosovom, da omogući rad misije EULEX na sjeveru Kosova, te da raspusti paralelne strukture vlasti koje postoje u tom dijelu susjedne države. Srbijanski predsjednik Boris Tadić je odbacio te zahtjeve. On se nadao da će Berlin početkom decembra ipak podržati zahtjev Srbije da dobije status kandidata za ulazak u EU, što se nije desilo.

Nepopustljiv stav Angele Merkel spram Srbije pokazuje rezulate. Srbijanski mediji prenose kako predsjednik Tadić sada podržava ideju da Srbija i Kosovo potpišu ugovor sličan onom koji su 1972. potpisale tadašnje Zapadna i Istočna Njemačka. Taj ugovor je omogućio saradnju dviju država po praktičnim pitanjima, ali je pitanje međusobnog priznanja ostavljeno po strani. Srbija je odbacila taj prijedlog kada ga je 2007. po prvi put iznio njemački diplomata Wolfgang Ischinger. Možda je sada vrijeme za novi pokušaj u tom smijeru", završava članak u listu Süddeutsche Zeitung.

Srbija i dalje teži članstvu u EU

Uprkos tome što je "na ledu" zahtjev Srbije za dobijanje statusa zemlje kandidata za ulazak u EU, Boris Tadić i dalje drži kurs ka Briselu. Nedjelju dana nakon razočaravajućih vijesti sa Samita EU, predsjednik Tadić je posjetio Beč, piše Neue Zürcher Zeitung i dodaje:

"Austrija je, pored Njemačke, bila jedna od država koja je spriječila kandidaturu Srbije i odluku o tome odgodila za proljeće naredne godine. Nisu poznati tačni razlozi zbog čega se donijela takva odluka. Tadić je odbacio spekulacije srbijanskih medija da je EU od Srbije tražila da prizna Kosovo. On je ipak izjavio kako je više država EU od Srbije tražilo da odustena za potragom rješenja koje bi bilo u skladu sa UN-ovom rezolucijom 1244.

Ova rezolucija je već "zašla u godine" jer je donesena 1999. Ipak, ovaj dokument koji eksplicitno ne spominje nezavisno Kosovo i insistira na nepovredivosti granica bivše Jugoslavije, jedina je pravna osnova za rješenje problema Kosova. Beograd stoga zahtijeva da se problem mora riješiti u skladu s rezolucijom 1244. Zato Srbija insistira da Kosovo na međunarodnim skupovima bude predstavljeno isključivo kao "Kosovo UN1244". Stavljanje ove rezolucije van snage je za Srbiju istovjetno priznanju nezavisnosti susjedne države i stoga to i dalje odbacuje", stoji u listu Neue Zürcher Zeitung.

Odlazak Vaclava Havela

Juče je na svom imanju u mjestu Hradacek umro prvi predsjednik Čehoslovačke nakon pada komunizma i prvi predsjednik nezavisne Češke, Vaclav Havel. List Die Welt opisuje kako je bilo moguće da jedan potomak građanske porodice, od figure koja je u eri komunizma bila gurnuta na marginu, postane vođe preokreta.

"Ovo sigurno ima veze sa stilom njegovog života. Vaclav Havel je čak i kao predsjednik bio oličenje čovjeka koji drži distancu u odnosu na moć kojom raspolaže. Bio je svjestan toga da je vlast, da je funkcija koju obavlja privremena stvar. Čak i kada je bio predsjednik on je bio obavijen velom blage ironije. Dokazao je nešto što zvuči kao apsurd: da čovjek može živjeti i preživjeti komunizam, a da se ne odrekne vrijednosti građanskog društva. I to snagom svoje volje, bez herojskih djela ili gesta koje bi od njega napravile mučenika", piše Die Welt.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić