Mesić u Bruxellesu: "Hrvatska zna što treba učiniti"

«Europska Unija ne može omalovažavati mišljenje Haaškog suda koji je UN-ov sud», kazao je Barroso i dodao: «Pozvao sam predsjednika Mesića da učini sve što je u njegovom kapacitetu da se riješi pitanje Gotovine», kazao je Barroso ističući kako bi bilo dobro da se to pitanje riješi prije nego što će Ministarsko vijeće donositi odluku o početku pregovora s Hrvatkom.Barroso je istaknuo da do sada Haaški tribunal nije bio u stanju potvrditi punu suradnju Hrvatske. Predsjednik Mesić je naglasio kako smatra da Hrvatska surađuje s Haaškim sudom, jer od 626 zahtjeva Haaškog tribunala Hrvatska je ispunila 625. Barroso je hrvatskom predsjedniku rekao kako vjeruje u dobru volju Mesića ali nekada dobra volja političkog vođe pa čak i uslučaju kada se radi o poglavaru države ne znači da sve državne strukture daju punu suradnju. Nije dovoljno imati dobru volju predsjednika, premijer i vlade. U ovom trenutku ja ne mogu ići protiv izvješća kojeg smo dobili od Suda. «Nadam se da se od danas pa sve do 17. ožujka možemo osloniti na nove dokaze koji će nam dati puna uvjerenja potpune suradnje Hrvatske s Haaškim sudom», zaključio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Jedan strani novinar postavio je pitanje : Ako je moguće da hrvatske vlasti uhite generala Gotovinu da li ćete ga poslati u Haag, predsjednik Mesić je odgovorio:

« U tome i je cijeli nesporazum. Mi priznajemo da su u Hrvatskoj svojevremeno bile snage koje su bile u strukturama vlasti i koje su štitle haaške bjegunce. Danas tih snaga više nema. I ukoliko dođemo do saznanja da se general Gotovina nalazi u Hrvatskoj on će biti uhićen i izrućen Haaškom tribunalu ».

Visoki predstavnik Solana izvjestio je novinare da je s predsjednikom Mesićem razgovarao o stanju u Hrvatskoj i u regiji te da su razgovori bilo vrlo otvoreni. «Razgovarali smo o odnosima između Hrvatske i Europske Unije i nadamo se da će se postići rješenja. Predsjednik vrlo dobro zna kao i hrvatska vlada kakva je pozicija Europske Unije». Solana je poručio kako Hrvatska zna da ima obvezu suradnje s Haaškim sudom te da će to odlučivati poziciju koju će Europska Unija zauzeti, ali ne samo prema Hrvatskoj nego prema svima koji moraju ispuniti uvjet potpune suradnje s Haaškim sudom. Solana je komentirao uspješnu tranziciju hrvatske u demokratsku zemlju kao i pozitivan gospodarski razvitak i uspostavu tržišne ekonomije. Solana je istaknuo da za jamstvo otvaranja pristupnih pregovora kao što je predviđeno Hrvatska mora poduzeti potrebne napore za ispunjavanje svih uvjeta bez zakašnjenja. «Za zadnje istupanje danas ovde mogu reći da znamo što trebamo učiniti a to ćemo lakše ako i drugi budu učinili ono što oni trebaju», glasi poruka predsjednika Mesića na kraju posjete Bruxellesu.

Predsjedatelj Ministarskog Vijeća Europske Unije luxemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn danas će se u Haagu sastati s glavnom tužiteljicom Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Carla del Ponte izvijstit će Asselborna ima li nekih novosti nakon izvješća o suradnji s Hrvatskom koji je Uniji predočila prije mjesec dana kada je tvrdila da je general Ante Gotovina unutar dosega hrvatskih vlasti i da se bez njegova izručenja ne možereći da službeni Zagreb potpuno surađuje s Tribunalom. Hrvatsko vodstvo pune nade polaže u izvješće koje su zajedno premijer Sanader, predsjednik Sabora Šeks te predsjednik Mesić. «U tom pismu bit će priloženo stotine predmeta koji su značajni za otrkivanja boravišta generala Gotovine i u tom smislu bit ćemo vjerodostojni u tome što je Hrvatska sve do sada poduzimala, ali isto tako uputi ćemo i na neke mogućnosti kretanja generala Gotovine obzirom da smatramo da nije u Hrvatskoj».

Hina prenosi riječi glasnogovornice Haaškoga tužiteljstva Florance Hartmann koja tvrdi da oni nisu dobili izvještaj koji je najavio hrvatski predsjednik. Osim toga istaknula je kako iz Zagreba izvješća stižu redovito ali da ono koje spominju svi vjerojatno sadrži informacije koje do sada nisu postojale. No da se o potezima policije i tajnih službi poduzetih u posljednjih pet dana može napraviti izvješće na 150 stranica, «to nema smisla», izjavila je Hartmann. Međutim, iz Haaškog suda neslužbena informacija glasi da pismo državnog vrha i silne akte neće ništa promijeniti, jer da Hrvatska do prije nekoliko tjedana nije učinila ništa, a sve ovo što je činila u posljednjih nekoliko dana zasigurno ne treba prostor od 150 stranica ili akata, poručuje izvor iz Haaga.

Hrvatska i Europska Unija sada čekaju na posljednje izvješće glavne tužiteljice Carle del Ponte koje će odigrati važnu, ali najvjerojantnije ipak ne i ključnu ulogu, jer odluku na koncu o otvaranju pristupnih pregovora donosi Europsko vijeće, koje kako tvrde neki diplomati u Bruxellesu, odluku o Hrvatskoj i početku pregovora neće prepustiti nekoj drugoj ne-europskoj instituciji.