Migranti ponovo kreću ka Evropi

Ali je, kako kaže, gorko razočaran. On je u ranim tridesetim i od strane marokanske vlade se tokom korona-krize osjeća ostavljenim na cjedilu. On se u Maroku nalazi već nekoliko godina. Iz male zapadnoafričke države Togo je, kako kaže, krenuo u potragu za boljim životom bez siromaštva. Danas, zajedno sa još nekoliko migranata, živi u malom stanu u glavnom gradu Rabatu. Pandemija ga je snažno pogodila.

„Ponekad, osim vode, nemamo ništa drugo za jelo i piće. Ovdje ne mogu naći ni neki honorarni poslić kako bih mogao platiti kiriju - kakva je to budućnost? Zato ću, mislim, krenuti na put preko Sredozemlja, na kome mogu stradati ili uspjeti", kaže Ali, koji bi, kada bi imao perspektivu, ostao i u Maroku. Ali on je ne vidi.

U sličnoj situaciji se nalaze mnogi migranti bez legalnog prebivališta u Maroku. Poput njega, mnogi žive od povremenih poslova, na gradilištu, prodaje maramica ili sunčanih naočala na ulicama ili vozače na semaforima mole za malu finansijsku pomoć. Pandemija je relativno brzo uništila sve njihove izvore prihoda.

Rekordno niske brojke u aprilu

Marokanska vlada je pak osigurala finansijsku pomoć za siromašne, ali migranti je nisu dobili. A vrlo malo njih je dobilo oficijelnu dozvolu za izlazak na ulicu tokom policijskog sata.

U Maroku je od sredine marta na snazi stroga zabrana kretanja, a na sablasno pustim ulicama su brojni kontrolni punktovi vojske i policije. Javni prevoz je praktično paraliziran.

"Za migrante je sanitarna kriza brzo prerasla humanitarnu krizu", kaže Mehdi Allioua iz nevladine organizacije GADEM, koja se brine o izbjeglicama i migrantima.

Sve manje migranata je tokom korona-krize uspjevalo doći do Evrope. Prema podacima Agencije za zaštitu granica EU Frontex, primjerice, u aprilu su te brojke bile rekordno niske. Tokom prvih pet mjeseci ove godine je 3.812 osoba uspjelo preći Sredozemno more od Maroka do Španije. To je manje od polovine u poređenju sa istim periodom tokom 2019. godine.

Frontex bilježi značajno povećanje migracija

U Evropi su se već pojavile prve teorije: budući da mnogi ljudi na afričkom kontinentu sada zbog posljedica pandemije imaju još manje sredstava za život, neki posmatrači, očekuju da će se povećati pritisak za iseljavanje - i da će mnogo više ljudi nego ranije pokušati migrirati u Evropu.

Mehdi Allioua kritizira ovu tezu: "Ne možemo predvidjeti da li će kriza uzrokovati veću mobilnost migranata, jer ako bi loša ekonomska situacija dovela do toga, imali bismo puno više migracija širom svijeta nego sada. No, sigurno je da migracije neće prestati, jer znamo da kretanja migranata zavise od onoga što se događaja u njihovim zemljama. Oni dovode do većih migracija. A u Africi se situacija sve više razvija u tom smjeru, ali ona i dalje predstavlja kontinent sa najmanje migracija u svijetu. Oko 14 posto svjetskih migranata dolazi iz Afrike i većina njih ostaje na afričkom kontinentu. "

Nakon višemjesečnog tvrdog lockdown-a, prve afričke države postepeno ukidaju mjere usmjerene smanjenju širenja koronavirusa. Zbog toga se sve više ljudi priprema na po život opasno putovanje preko Sredozemlja. Od trenutka ublažavanja tih mjera, Agencija za zaštitu granica EU Frontex bilježi značajno povećanje migracija u odnosu na prethodnih nekoliko mjeseci.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android