"Migrantsko porijeklo" stvar prošlosti?
23. januar 2021
U Njemačkoj se već 15 godina vodi statistika o "migrantskom porijeklu". U tu grupaciju spadaju osobe koje nisu Nijemci rođenjem, ali i ukoliko im majka ili otac nisu Nijemci od rođenja. Svaka četvrta osoba u Njemačkoj danas spada u tu kategoriju.
Ako je suditi po procjeni Stručne komisije za sposobnosti integracije onda bi se to uskoro moglo promijeniti. 24 političara i naučnika su na zahtjev njemačke vlade dvije godine u okviru komisije diskutirali o tome kako Njemačka može postati bolja kao useljeničko društvo. Ove srijede su predali svoj izvještaj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. U njemu su stotine prijedloga o tome kako djelovati. Jedan od njih je i ukidanje termina "migrantsko porijeklo".
Çağlar: "Moja djeca su Nijemci"
Umjesto toga ubuduće bi se trebalo govoriti o useljenicima i njihovim potomcima, kaže predsjednica Komisije Derya Çağlar. "U mom slučaju bi to značilo: Ja više nisam migrantkinja, već jednostavno kćer ili potomkinja migranata."
Ona sama, kako kaže, nije uselila u ovo zemlju, već je ovdje rođena. Çağlar je zastupnica SPD-a u Parlamentu njemačke savezne zemlje Berlin. "I moja djeca, koja po sadašnjoj definiciji još imaju migrantsko porijeklo, su onda samo Nijemci."
Povjerenica njemačke vlade za integraciju, Annette Wildmann-Mauz iz CDU-a, podržava ovaj prijedlog. Pojam "migrantsko porijeklo" u međuvremenu obuhvata brojne veoma različite grupe, i tu gubi svoju jačinu, kaže Widmann-Mauz. "K tomu dolazi: Mnogi od 21 miliona ljudi se ne osjećaju predstavljenim ovim pojmom", kaže ona. Oko trećine osoba "migrantskog porijekla" je naime rođeno u Njemačkoj. To je, kako ona dalje kaže, kao da oni nikada 100 posto ne pripadaju ovdje, kao da im je to porijeklo uvijek u prvom planu".
Merkel: "Opulentes Opus"
Na 240 stranica izvještaja formulirano je 14 osnovnih poruka. Pri tome se zahtijeva primjerice socijalna stambena politika, više angažmana protiv rasizma i kriminala zasnovano na mržnji i iste šanse u obrazovanju i zdravstvenom sistemu. U useljeničkoj zemlji Njemačkoj integracija je dugoročni zadatak koji pogađa sve, navodi se u izvještaju.Neki prijedlozi komisije zahtijevaju dugoročnu strategiju, a u drugim ne mora uopće biti mnogo poduzeto, dovoljne su male izmjene.
Njemačka kancelarka Angela Merkel se zahvalila za "raskošan opus", koji je politici dao puno stručno zvanja. "S obzirom na veoma veliko useljavanje u godinama od 2013. do 2015./2016. imamo pred nama naravno brdo zadataka gdje mora biti urađeno puno integracijskoh posla,", kaže Merkelova. "Zadaci sigurno, to se mora trezveno reći, neće biti u narednim godinama jednostavniji jer smo zbog pandemije sada upali u vrlo velike ekonomske napetosti", rekla je još Merkelova. Kada je jedna zemlja u ekonomskim teškoćama, onda novi useljenici i oni sa slabijom stručnom spremom često dolaze pod pritisak prvi, kaže Merkelova. Zbog toga, kako je dalje rekla, ćemo morati obratiti veliku pažnju temi integracije i useljavanja u narednim godinama kako uspjesi ne bi propali.
Gorući problem korona
Pri tome je upravo pandemija pokazala koliko je Njemačka ovisna o useljavanju, rekao je ministar rada Hubertus Heil prilikom predstavljanja izvještaja. "To je korona kao gorući problem jasno pokazala: Mi u brojnim područjima trebamo kvalificiranu radnu snagu". Za to se, kako je dalje rekao, mora u zemlji imati sva potencijalna stručna radna snaga. "No istodobno nam treba dodatna radna snaga iz europskog inozemstva i iz tzv. trećih zemalja. Ne doživljavamo to samo u bolnicama i u privatnoj njezi. Doživljavamo to i na gradilištima i u brojnim zanatskim područjima", rekao je on. Njemačka treba i u buduće pametne glave i jake ruke iz drugih dijelova svijeta.
O tome da je Njemačka useljenička zemlja u međuvremenu postoji konsenzus u širokom dijelu politike, ekonomije i društva. U Bundestagu to dovodi u pitanje samo Alternativna za Njemačku, inače najveća opoziciona snaga u parlamentu i zalaže se za to da se useljavanje jako ograniči. Ipak i unutar ekspertke komisije njemačke vlade nije bilo potpunog jedinstva kada je riječ o pitanjima migracije i integracije. Jedan član komisije je u jesen 2020. godine napustio komisiju. A u završnom izvještaju se sukob mišljenja oslikava u tzv. "izdvojenim mišljenjima". Pri tome se pokazuje sljedeće: I sa novim pojmom "doseljenici i njihovi potomci" pojedini članovi komisije nisu sretni. Možda pojam "migrantsko porijeklo" ipak neće tako brzo nestati iz jezične upotrebe.