Mikrokrediti - mali krediti sa velikim ucinkom

Prema procjenama strucnjaka, dosada je 50 do 60 miliona ljudi sirom svijeta – od Latinske Amerike i Azije, od Istocne Evrope i Afrike – uz pomoc mikorkredita uspjelo pokrenuti vlastiti posao i osigurati egzistenciju sebi i svojim obiteljima. Potreba, medjutim, ni izdaleka nije zadovoljena – broj potencijalnih korisnika u svijetu procjenjuje se na oko 500 miliona.

Mikrokrediti su mali krediti, u visini od 100 do 1000 €, i daju se pojedincima ili malim grupama ljudi koji su se udruzili oko nekog manjeg poslovnog projekta. U pravilu su korsinici tih kredita ljdi koji nisu zaposleni, i nemaju nikakve nekretnine koje bi tzv. normalnim bankama mogle sluziti kao garancija vracanja, navodi Florian Grohs, voditelj odjela za Istocnu i jugoistocnu Evropu medjunarodne financijske zadruge „Oikocredit“. Tim ljudima su uobicajeni putevi financiranja u pravilu blokirani, objasnjava Grohs:

„Vrlo cesto se radi o malim trgovcima- prekupcima na trznicama. Oni kupuju robu koju dalje preprodaju. Oni nemaju sansi da kod neke banke dobiju kredit u iznosu 500 – 600 €, kako bi kupili robu. Na podrucju Istocne Evrope ti su ljudi iskljuceni iz normalnog bankarskog poslovanja jednako kao i u Africi ili Aziji. „

Organizacije i zadruge koje daju mikrokredite rade drugacije od obicnih banaka. Suradnici mikrokreditnih organizacija posjecuju ljude tamo gdje oni rade i zive, razgovaraju sa njima, savjetuju ich.

Jedan od vrlo pozitivnih primjera nacina funkcioniranja Mikrokredita je BiH, naglasava Florian Grohs:

„U BiH trenutno djeluje oko 40 organiozacija koje daju mikrokredite, cija visina iznosi u prosjeku 1000 do 1500 €. Skoro u svakom selu postoji ponuda, ponekad i dvije tri organizacije konkuriraju medjusobno. Na taj nacin korisnici imaju mogucnost izbora. Mikrokrediti djeluju vrlo pozitivi´no na razvoj Bosne, daje se podrska malim poduzetnicima, koji djelomicno zaposljavaju nove ljude i sire polje poslovanja. Mikrokrediti su vrlo vazni za razvoj zemlje.“

Procjenjuje se da u BiH trenutno ima oko 130 000 korisnika mikrokredita. Postoji nekoliko velikih organizacija, poput „Partner“-a i EKI-ja iz Tuzle te „Mikrofin“-a iz Banja Luke, svaka sa oko 20 000 korisnika. Vrlo zanimljiva je i organizacija „Prizma“, koja je ranije bila u Mostaru, a sada ima sjediste u Sarajevu.

Koje su specificnosti rada ove mikrokreditne organizacije objkasnjava njen izvrsni direktor, kenan Crnkic:

"Prizma je pronasla trzisnu nisu: mi radimo sa najsiromasnijim ljudima u BiH. Prosjecni iznos naseg kredita krece se oko 600 Eura, sto je mala suma cak i za Bosnu. Posebnost naseg rada je takodjer to da radimo iskljucivo sa zenama. Prizma ima trenutno oko 13 000 klijentica."

Razlog da se krediti daju prvenstveno zenama lezi s jedne strane u pouzdanosti vracanja. Iskustva i u BiH i sirom svijeta su pokazala da zene mnogo redovitije i savjesnije vracaju kredite od muskaraca. S druge strane razlog je u opreznijem poslovanju zena: dok su muskarci skloni rizicnom poduzetnistvu, zene se radije bave poljoprivredom ili zanatstvom, i davanje kredita njima znaci istovremeno financiranje citave familije. A socijalna komponenta pruzanja pomoci za samopomoc i omogucavanje izlaska iz siromastva, vazna je smjernica djelovanja mikrofinancijskih organizacija.

Obicne banke nerado daju kredite siromasnima ili ljudima bez stalnog zaposlenja, jer se boje da im ono nece biti u stanju vracati dospjele rate. Siromasni i nezaposleni vaze u tzv. normalnom bankaskom svijetu za visoko rizicnu grupu. Stvarnost je, medjutim, drugacija. Iskustva organizacija koje daju mikrokredite sa vracanjima su vrlo pozitivna, kaze Crnkic:

"Nas procenat vracanja kredita je vrlo visok: vec godinama on se krece oko 99%. To je visi procenat no sto ga ima vecina banaka. Prizma dodjeljuje kredite u tzv. grupnom modelu. To znaci da najmanje tri zene cine grupu i dobijaju kredit gotovo bez ikakvih garancija. One garantiraju medjusobno jedna za drugu."

Mada se razlikuju od banaka, i mikrokreditne organizacije moraju poslovati samoodrzivo. Kamate na kredit krecu se u pravilu izmedju 10 i 25 %, sto zvuci mnogo, ali nije kada se uracuna angazman oko odobravanja svakog pojedinog kredita. To je u svakom slucaju daleko bolje nego kada kredita uopce nema – jer ga banke ne daju – ili se novac uzimma kod zelenasa, koji namecu daleko vece, lihvarske kamate, naglasava Kenan Crnkic, izvrsni direktor mikrokreditne organizacije Prizma iz Sarajeva.