1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jergović-„Promjenljivi odgovori na nemoguće pitanje“

31. august 2017

Knjiga „Rod“ autora Miljenka Jergovića koja je prevedena i na njemački jezik je i danas tema kojom se bave književni kritičari u Njemačkoj. Jedna od tema pisanja štampe na njemačkom su i nestale osobe na Balkanu.

https://p.dw.com/p/2j8on
Foto: DW/M.Smajic

„Promjenjivi odgovori na nemoguće pitanje“, naslov je teksta objavljenog u listu „Süddeutsche Zeitung“ koji predstavlja kritiku na knjigu Miljenka Jergovića „Rod“ koja je na njemačkom jeziku objavljena pod naslovom „Die unerhörte Geschichte meiner Familie".

Autor teksta Nicolas Freund piše da Miljenko Jergović priča priču svoje familije. „Nedostajalo je svega. Prije svega namirnica. Ali, u dvorištima, razorenim bombama, igrala su se djeca kao da se ništa ne dešava. Ponekad su kući donosila šarene kamenčiće koje su nalazila na ulici. Otac je šutio. Drugi put bi ih uzeo i bacio rekavši: ´s ovim se ne igra´”, piše Freund na početku teksta i dodaje: “Ova mirna, ali energična očeva rekacija na tako nešto bezazleno kao što je nekoliko šarenih kamenčića je ranije sjećanje Javorke Regine Stubler, Miljenkove majke, o kojem on priča u svojoj knjizi. Drugo sjećanja iz ranog djetinjstva je na jednog dječaka koji je jeo somune.”

Miljenko Jergović prilikom predstavljanje knjige u Kelnu (2014)
Miljenko Jergović prilikom predstavljanje knjige u Kelnu (2014)Foto: DW/M.Smajic

Šareno  kamenje su bili dijelovi mozaika koji su krasili sefardsku sinagogu u Sarajevu do 1941. godine kada je oštećena i na kraju opljačkana. Jergović je napisao romane, eseje i članke o tom rušenju. I to, pored sjećanje njegove majke, ima važnu ulogu u Jergovićevoj knjizi `Roda`. Međutim, Jergović zna da nije jednostavno ispričati priču ´kao što se zapravo misli na prvi pogled´. Ipak, on to pokušava sa pričom o svojoj porodici. Pričom, koja je s kraja 19. vijeka doprla do njega samog, ´kao što je u nekoliko navrata ispričao´. Ipak u ovoj verziji se ´ukrašavanje i promjene nažalost zabranjuju´. Jergoviću se radi o pitanju koje je trenutno aktuelno, ali u balkanskim državama nikada razjašnjeno i koje je uvijek bilo tema debate: Ko sam ja? "

“Literatura može potpirivati pitanje identiteta. Međutim, često joj se ta uloga potura jer potpirivač pitanja identiteta može biti sve i većina stvari koje se s tim rade su nepravedne. Literatura, koja mora služiti kao nešto zajedničko jednoj naciji ili etničkoj grupi, često ima veze s jezikom. Goethe je za njemačku nacionalni pisac kao što je Dante za Italiju. To su pisci o kojim je svako dijete čitalo nešto u školi i kojeg svaki narod navodi kao krunskog svjedoka vlastite kulture. U Goetheovo i Danteovo vrijeme Njemačka i Italija nisu ni postojale , ali ko danas govori njemački ili italijanski jezik, taj unekoliko govori kao Goethe ili Dante." 

Miljenko Jergović kao uzor ne navodi ni jednog srpskog, hrvatskog ili bosanskog autora. Vjerovatno se najviše poziva na samog sebe i Thomasa Manna, ali i tu je prije svega primjetno oduševljenje autorom koji je za sebe sačuvao identitet bez obzira živio on  u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj ili SAD. „Gdje sam ja, tu je i Njemačka“, glasi poznata rečenica Thomasa Manna prilikom dolaska u New York, gdje je počeo njegov egzil u SAD", piše pored ostalog Freund u listu „Süddeutsche Zeitung".

Hiljade nestalih

Austrijski „Wiener Zeitung" prenosi da se na Zapadnom Balkanu još uvijek traga za hiljadama ljudi. „Prema navodima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICPM) od početka rata na prostoru bivše Jugoslavije se još uvijek 12.000 ljudi vodi kao nestali. Nakon kraja rata je nedostajalo ukupno 40.000 osoba. Većina nestalih (oko 8.000) je prema informacijama ICPM u Bosni i Hercegovini. Nakon BiH slijede Kosovo sa 1.700 nestalih osoba, Hrvatska sa 1570, Makedonija 200, Srbija sa 100 i Crna Gora sa 60 nestalih osoba", piše Wiener Zeitung.